Odnosi između Sjeverne Koreje i Irana postaju sve veći izvor zabrinutosti za zapadne vlade. Donositelji politika u SAD-u i Evropi vide vojnu saradnju između Pjongjanga i Teherana kao prijetnju svojim geopolitičkim interesima. Nakon nedavne posjete sjevernokorejske delegacije Teheranu, američki State Department je izjavio da će Washington „koristiti sve dostupne alate, uključujući zabranu i sankcije, kako bi riješio takve aktivnosti“.
Saradnja Irana i Sjeverne Koreje uglavnom proizlazi iz usklađenosti strateških ciljeva i zajedničkog interesa u odbrani njihovih suverenih kapaciteta odlučivanja, posebno u vezi s nacionalnom odbranom. Tokom mnogo godina, Sjeverna Koreja i Iran su razvili prilično tranzakcijsko partnerstvo.
Razumijevanje historije ove bilateralne veze vraća nas na Iransko-irački rat (1980-88). Teheran je tražio saveznike i partnere gdje god ih je mogao naći usred tog strašnog sukoba. Sjeverna Koreja se etablirala kao dobavljač oružja kojem se Iran obratio dok su mnoge zapadne i arapske države podržavale Bagdad.
Dajući Iranu balističke rakete SCUD B, konvencionalno oružje, obuku i vojne savjetnike, Sjeverna Koreja je bila jedna od vrlo malo zemalja širom svijeta koje su direktno pomagale Iranu tokom tog rata. 1989. godine, tadašnji predsjednik Irana (i sadašnji vrhovni vođa) Ali Hamenei posjetio je Sjevernu Koreju i izjavio: "Ako velike zemlje prijete progresivnim zemljama, onda bi progresivne zemlje trebale uzvratiti prijetnjom... Dokazali ste u Koreji da imate moć da se suočite s Amerikom."
Veza uglavnom oko projektila
Od završetka Iransko-iračkog rata, ove dvije država su nastavila sarađivati, pri čemu je veza uglavnom usmjerena na projektile. Sjeverna Koreja je pomogla Iranu u razvoju naprednih projektila, dok je Teheran pomogao Pjongjangu s booster projektilima. U prošlosti, ove dvije države su sarađivale na podmornicama i brodovima, dijeleći strategije za zaobilazak zapadnih sankcija i razgovarajući o transferima iranskog nafte u Sjevernu Koreju preko Kine. Sjeverna Koreja i Iran su među vrlo malim brojem zemalja koje su pružile direktnu vojnu podršku Rusiji u njenom trenutnom ratu u Ukrajini.
"Saradnja se zasniva na pragmatizmu – obje zemlje su pod značajnim sankcijama i blokirane su u sticanju tehnologije iz drugih izvora – a ne na ideologiji, s obzirom da je Iran teokratska država, a Sjeverna Koreja je uglavnom neprijateljski nastrojena prema religiji (osim nacionalnih kulta ličnosti)", rekao je John Feffer, direktor Foreign Policy in Focus za TRT World.
"Obje zemlje su ujedinjene u svojoj sumnji prema Zapadu, iako je veliki dio iranske populacije na neki način prozapadno orijentiran. Općenito, s obzirom na vrlo različitu prirodu dviju zemalja, nedostatak ideološke veze i geografsko rastojanje između njih, njihova vojna saradnja ne predstavlja ogromnu prijetnju SAD-u i Zapadu, iako bi koordinacija u nuklearnim pitanjima, uključujući ICBM (međukontinentalne balističke rakete), očito promijenila tu procjenu", dodao je Feffer.
Kenneth Katzman, viši analitičar u Soufan Centru, rekao je za TRT World da rastuća vojna saradnja između Sjeverne Koreje i Irana može izazvati izazov zapadnim interesima zbog iskustva Pjongjanga s raketama većeg dometa i potencijala sjevernokorejske tehnologije da omogući Teheranu da unaprijedi svoje raketne aktivnosti na načine koji zabrinjavaju zapadne vlade.
"To je potencijalna prijetnja jer Sjeverna Koreja ima više iskustva s raketama većeg dometa. Iran je donio odluku da se zaustavi na dometima od 2.000 km, što obuhvata regiju, ali ne i izvan nje. Međutim, Sjeverna Koreja je očito eksperimentirala i čak testirala rakete na mnogo većim dometima, s većim teretima i nuklearnim teretima. Dakle, postoji strah da bi ova saradnja mogla omogućiti Iranu da zaobiđe neke prepreke koje su ograničile njegov domet", rekao je Katzman.
Varijable u vanjskoj politici SAD-a i Rusije
Iransko se vodstvo prilagodilo pogoršanju svojih odnosa sa SAD-om i članicama EU od kada je Washington sabotirao Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (poznat kao Iranski nuklearni sporazum) prije šest godina i ponovo nametnuo stroge sankcije Teheranu. Kako bi zaobišao zapadni pritisak, koliko je to moguće, Iran je sprovodio svoju strategiju "Pogled na Istok". Sjeverna Koreja spada pod nadležnost ove formalne prethodnice vanjske politike Islamske Republike.
"Očigledno je da svjedočimo konsolidaciji bloka država - koji čine Iran, Kina, Rusija i DPRK (Demokratska Narodna Republika Koreja) - čiji globalni interesi su dijametralno suprotni interesima Washingtona i njegovih saveznika, i koji počinju stjecati povjerenje i ekonomsku i vojnu snagu kako bi pokazali svoju moć. Bez obzira na to kako se gleda na to, ovo nije izazov koji se lako može odbaciti", rekao je dr. Mehran Kamrava, profesor vlade na Univerzitetu Georgetown u Kataru, za TRT World.
Kako to Feffer vidi, budućnost odnosa između Sjeverne Koreje i Irana će uveliko ovisiti o tome kako će se odvijati takmičenje velikih sila i potezi Rusije na međunarodnoj sceni u vrijeme kada Kremlj nastoji ujediniti više zemalja u "široki antizapadni savez" koji uključuje Pjongjang i Teheran.
“Pobjeda u Ukrajini, ma kako Rusija definisala 'pobjedu', dala bi poticaj takvom savezu, što bi značilo veću koordinaciju između Irana i Sjeverne Koreje unutar veće mreže. No, također je moguće da bi uz vještu diplomatiju Evropa i SAD mogli privući Iran nazad u angažman sa Zapadom. Povratak reformski orijentisanog vodstva također bi promijenio računicu. Ali naravno, povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću također bi zbližio Iran, Sjevernu Koreju i Rusiju", rekao je Feffer.
S obzirom na to koliko su savezi i partnerstva promjenjive prirode, nema načina da se apsolutno bude siguran u ono što čeka Sjeverne Koreje i Irana. Ipak, čini se sigurno pretpostaviti da će rezultat sankcija prema Pjongjangu i Teheranu biti da će ove dvije zemlje ostati blizu jedna drugoj. U ovim okolnostima, lideri Sjeverne Koreje i Irana će obojica vidjeti ovaj bilateralni odnos kao koristan za svoje interese.
"Mislim da sve dok ostanu pod teškim američkim sankcijama, Iran i Sj. Koreja imaju svaki motiv da sarađuju jedana s drugom. Sj. Koreji je potrebna nafta i hrana, a Iranu je potrebna vojna tehnologija. Oboje mogu imati koristi od iskustva jedan drugoga u različitim oblastima", rekao je dr. Sina Azodi, vanjski profesor na Fakultetu međunarodnih odnosa na Univerzitetu George Washingtona, u intervjuu za TRT World.
Naučene lekcije iz iranskog kontranapada na Izrael
Stručnjaci se slažu da je Sjeverna Koreja imala mnogo toga za pomatrati 13. i 14. aprila kada je Iran izveo operaciju protiv Izraela kao odgovor na rušenje diplomatskog objekta Teherana u Damasku. Kada je Iran ispalio stotine raketa i dronova na teritoriju Izraela, Izrael - uz pomoć SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Jordana - presreo je većinu njih.
Stručnjaci se slažu da je Sjeverna Koreja imala mnogo toga za pomatrati 13. i 14. aprila kada je Iran izveo operaciju protiv Izraela kao odgovor na rušenje diplomatskog objekta Teherana u Damasku. Kada je Iran ispalio stotine raketa i dronova na teritoriju Izraela, Izrael - uz pomoć SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Jordana - presreo je većinu njih.
Prema Fefferu, Pjongjang je navodno koristio iranski kontraudar kao "živi test svojih raketa kako bi procijenio kako djeluju s sistemima protivraketne odbrane, možda kao probni pokret za sličan napad na Južnu Koreju." Njegova procjena je da sa sve neprijateljskijom retorikom sjevernokorejske vlade o svojem susjedu na jugu i praktično eliminiranjem bilo kakvih razgovora o mirnom ujedinjenju, postoji uznemirujuća mogućnost da DPRK preduzme takvu akciju.
*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.