U užurbanim amfiteatrima turskih univerziteta oblikuje se tiha, ali duboka diplomatska snaga.
Broj međunarodnih studenata u Turkiye porastao je šestostruko u posljednjoj deceniji, pri čemu Sirijci čine značajan dio tog rasta.
Od ukupno 336.000 međunarodnih studenata u Turkiye, više od 60.000 dolazi iz Sirije, što ih čini najvećom stranom studentskom grupom u zemlji.
To predstavlja tridesetostruki porast u odnosu na 2013. godinu, pri čemu Sirijci čine gotovo petinu svih međunarodnih studenata u Turkiye.
Ovi mladi akademci nisu samo investicija u obrazovanje — oni predstavljaju potencijalni most između Ankare i poslijeratnog Damaska, oblikujući budućnost obje zemlje na način koji nadilazi granice učionica.
Imenovanje novog sirijskog ministra vanjskih poslova Asaada Hassana al-Shaibanija — diplomca Univerziteta Sabahattin Zaim u Istanbulu — potvrđuje ovu dinamiku.
Shaibani, koji nastavlja doktorski studij u istoj instituciji, magistrirao je na temu turske vanjske politike prema Siriji, što odražava intelektualnu i političku razmjenu koja se odvija između ove dvije zemlje.
On nije jedini: Novoimenovani guverner Halepa Azzam al-Gharib također je alumnus Islamskih studija na Univerzitetu Bingol u istočnoj Turkiye.
Ovi diplomci, koji su sada dio sirijskog političkog pejzaža u nastajanju, predstavljaju primjer onoga što je američki akademik Norman Kiell 1951. godine nazvao „neslužbenim ambasadorima“.
Kako se sve veći broj sirijskih studenata vraća kući, mnogi od njih će zauzeti uticajne pozicije, donoseći sa sobom ne samo obrazovanje već i duboko razumijevanje strateških perspektiva Turkiye.
Druge ključne studentske populacije dolaze iz Azerbejdžana, Irana, Turkmenistana i Iraka, što odražava produbljivanje obrazovnih veza Turkiye širom regije.
Od studenata do diplomata, trgovaca i akademika
Osim politike, ovi studenti oblikuju ekonomske i kulturne odnose između Damaska i Ankare.
Prema podacima Istanbulske agencije za planiranje (IPA), međunarodni studenti godišnje doprinose turskoj ekonomiji gotovo 2,9 milijardi dolara, pri čemu Sirijci čine blizu 522 miliona dolara tog iznosa.
Prošle godine, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je na događaju na Univerzitetu Marmara u Istanbulu naglasio rastući uticaj međunarodnih studenata u Turkiye, kako kao pokretača ekonomije, tako i kao mosta prema svijetu.
Istakao je da 95 posto njih sami finansiraju svoje obrazovanje, što dodatno potvrđuje status Turkiye kao globalnog centra za obrazovanje.
Porast broja univerziteta sa 76 u 2002. godini na 208, kao i atraktivne mogućnosti poput stipendija YTB-a (Predsjedništva za Turke u inostranstvu i srodne zajednice), učinili su Turkiye sedmom najpopularnijom destinacijom za studiranje u inostranstvu, nakon SAD-a, Kanade, Velike Britanije, Australije, Francuske i Njemačke.
Prisustvo međunarodnih studenata i alumnista već doprinosi jačanju trgovinskih odnosa, budući da diplomci upoznati s turskim tržištima i poslovnim praksama uspostavljaju komercijalne veze po povratku u svoje matične zemlje.
U mnogim aspektima, oni su u poziciji da postanu „trgovinski ambasadori“ Turkiye u eri obnove Sirije.
Akademski pejzaž se također mijenja
Prisustvo više od 60.000 sirijskih studenata obogatilo je visoko obrazovanje u Turkiye, doprinoseći internacionalizaciji akademskog okruženja.
Kako se ovi diplomci budu integrisali u sirijske institucije, vjerovatno će olakšati akademsku razmjenu, istraživačke saradnje i buduće diplomatske inicijative između dvije zemlje.
Da bi se ovaj potencijal u potpunosti realizirao, Turkiye može razviti jasno definisanu „strategiju za sirijske studente i diplomce“.
S obzirom na ove činjenice, Turkiye bi trebala usvojiti strateški pristup koji aktivno njeguje mrežu svojih sirijskih alumnista, slično kao što su to decenijama radili SAD i Velika Britanija.
Trenutno, najmanje 54 osobe obrazovane u SAD-u postale su vodeći lideri u svojim zemljama. Slično tome, Velika Britanija ima barem jednog visokog zvaničnika iz 53 različite zemlje.
Turkiye ima snažan model koji može slijediti. Kako bi ojačala veze s međunarodnim studentima koji na različite načine doprinose zemlji, Turkiye bi trebala aktivno razvijati mreže alumnista, održavajući snažne odnose s diplomcima.
Time bi se osigurala direktna linija komunikacije i saradnje, bez oslanjanja na posrednike.
Ulažući u ove studente, Turkiye ne samo da obrazuje novu generaciju, već gradi temelje za trajno regionalno partnerstvo.
Dok Turkiye učvršćuje svoj status globalne destinacije za obrazovanje, ovi studenti oblikuju ne samo ekonomiju već i evoluirajuću ulogu zemlje u kulturnoj diplomatiji.
*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.
