Uzdrman napadom Hamasa na izraelske zajednice prošlog oktobra, Izrael kaže da je "odlučan da demontira" vojne i upravljačke sposobnosti grupe u opkoljenoj palestinskoj enklavi, Gazi. Ipak, ova potraga je zasjenjena razornim posljedicama rata, koje je premijer Benjamin Netanyahu odbacio kao "kolateralnu štetu".
Izraelska vojna kampanja ubila je više od 34.000 ljudi, a 2 miliona je protjerano iz njihovih domova, od 2,2 miliona stanovnika. Sjeverna polovina enklave suočava se s najvećom glađu na svijetu, u odnosu na broj stanovnika, u posljednjih nekoliko decenija.
To nije samo zbog nedostatka pomoći, već i zbog opasnosti i ograničenja kretanja unutar Gaze.
Čak ni humanitarni radnici, kojima je pružena zaštita prema međunarodnom humanitarnom pravu, nisu pošteđeni i ubijeni su kao rezultat "kolateralne štete" ili čak direktnih izraelskih napada. Očekuje se da će ovo eskalirati ako i kada Izrael krene u invaziju Rafaha.
Najopasnije mjesto
Gaza je trenutno najopasnije mjesto za humanitarne radnike na svijetu. Baza podataka o sigurnosti humanitarnih radnika (AWDS) – otvoreni izvor za praćenje napada na humanitarne radnike u cijelom svijetu – dokumentirao je zapanjujućih 308 incidenata usmjerenih na humanitarne radnike u Gazi, uzrokujući 234 smrtna slučaja u sedam mjeseci od 7. oktobra.
Ovo je najveći broj takvih incidenata zabilježen u jednoj konfliktnoj godini od 1997. godine, nadmašujući afganistanski rekord od 81 incidenta u 2013. i gotovo se poklapajući s ukupnim brojem zabilježenih humanitarnih radnika u Siriji tokom desetogodišnjeg sukoba od 2011. do 2021. na 320.
Većina žrtava u Gazi radila je za UNRWA-u, agenciju UN-a koja brine o palestinskim izbjeglicama, a jedan od 100 radnika je ubijen – što je najveći broj poginulog osoblja u historiji UN-a.
Alarmantna stopa žrtava humanitarnih radnika u Gazi može se pripisati dvama glavnim faktorima: izraelskoj upotrebi masivnog zračnog bombardovanja i odsustvu efikasnog sistema za dekonflikaciju koji bi mogao olakšati koordinaciju između izraelske vojske i humanitarnih agencija kako bi se osiguralo sigurno kretanje.
Izraelski labavi protokoli ciljanja signaliziraju pristup međunarodnom humanitarnom pravu za koji se čini da iskrivljuje zahtjev proporcionalnosti do neprepoznatljivosti.
Ovi protokoli smatraju da šteta nanesena civilima i civilnim objektima ne smije biti pretjerana u odnosu na vojnu prednost koja se traži. Gotovo svi humanitarni radnici ubijeni u Gazi od oktobra 2023. poginuli su od posljedica zračnog bombardovanja.
"Sistem dekonflikacije"
Izrael je 7. oktobra, na dan napada Hamasa, također onemogućio sistem "dekonflikacije" koji olakšava koordinaciju s grupama pomoći. Proces je bio problematičan u Gazi prije tog datuma, ali je općenito funkcionirao.
Od tada, humanitarni radnici su se borili s neviđenim preprekama u pripremanju svoje sigurnosti usred borbi. Jedan humanitarni radnik rekao je Međunarodnoj kriznoj grupi u aprilu da je "u ovom trenutku lakše osigurati dekonflikt s milicijom u ruralnom Južnom Sudanu koja ima jedan satelitski telefon nego s izraelskom vojskom".
Za razliku od drugih zona sukoba, gdje se agencije za pomoć mogu direktno povezati s vojnim terenskim komandantima, komunikacija u Gazi mora biti kanalizirana indirektno preko COGAT-a, Koordinacije vladinih aktivnosti izraelske vojske na teritorijama. COGAT radi slično kao "centrala bez operatera", kako je to opisao službenik pomoći.
Kada grupe pomoći šalju planirana kretanja i lokacije objekata COGAT-u, on se ograničava na potvrdu prijema ove informacije.
Sistem ne garantuje siguran prolaz niti govori humanitarnim agencijama namjerava li da udari u jedan od njihovih objekata ili u neposrednoj blizini. Umjesto toga, Izraelci imaju tendenciju da izdaju naredbe za evakuaciju relevantnog područja nekih 30-120 minuta prije planiranog napada.
Zračni napad 1. aprila u kojem je ubijeno sedam radnika Svjetske centralne kuhinje natjerao je Izrael da izda rijetko priznanje odgovornosti, priznajući da je vojska odobrila rutu na kojoj su pogođena tri vozila koja su prevozila humanitarne radnike.
Zvaničnici su kasnije tvrdili da operateri dronova koji su ubili humanitarne radnike nisu bili svjesni da je vojska odobrila putovanje, potvrđujući dugogodišnju sumnju među osobljem humanitarne agencije da humanitarni radnici nisu sigurni čak ni kada obavještavaju COGAT o svom kretanju.
Nedostatak djelotvornih mehanizama za dekonflikt ne samo da je nanio štetu humanitarnim radnicima, već je i ubrzao pogoršanje gladi u Gazi. Borba protiv široko rasprostranjene gladi zavisi od sigurnog i efikasnog kretanja robe i ljudi širom enklave.
Ubistvo radnika Svjetske centralne kuhinje, koje je izazvalo globalno negodovanje, sada je primoralo Izrael da promijeni svoj pristup, a UN će koordinirati operacije pomoći direktno s izraelskom južnom komandom. Svjetska centralna kuhinja je sada nastavila s radom u Gazi, nakon što je obustavila rad gotovo mjesec nakon incidenta.
Važni koraci
Uprkos dobrodošlim dodatnim mjerama koje je Izrael najavio nakon incidenta, kao što je otvaranje luke Ashdod za isporuku pomoći, olakšavanje pristupa Gazi preko prijelaza Erez i djelimično obnavljanje protoka vode iz Izraela, teško je zamisliti efikasan odgovor na glad sve dok se borbe nastavljaju.
S obzirom na to da gotovo 55 posto ljudi u sjevernoj Gazi i jedna trećina cjelokupnog stanovništva pati od katastrofalne nesigurnosti hrane, samo produženi prekid vatre praćen masovnim prilivom pomoći može dovoljno poboljšati situaciju da zaustavi širenje gladi u enklavi.
Ipak, čak i bez prekida vatre, Izrael mora zaštititi humanitarne radnike i učiniti sistem za uklanjanje sukoba efikasnijim. To podrazumijeva podršku i zaštitu operacija pomoći kako bi se garantirala sigurna isporuka pomoći, umjesto da ih ometa.
Najmanje jedan humanitarni radnik je ubijen u Gazi od napada na Svjetsku centralnu kuhinju. Ipak, istinska efikasnost sistema za dekonflikt će biti testirana ako i kada Izrael krene u invaziju Rafaha, uz rizik od pojačanih napada na civile i ljude koji ih pokušavaju nahraniti i spasiti.
Zaštita kretanja humanitarnih radnika u Gazi je od vitalnog značaja, ali sprečavanje gladi zahtijeva dalje promjene. Prvo, Izrael bi trebao osigurati masovno i brzo povećanje pristupa i distribucije humanitarnih zaliha i osoblja u cijeloj Gazi, posebno onih koji su neophodni za učinkovit odgovor na glad.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres rekao je da je došlo do postepenog napretka ka sprečavanju "gladi koju je u potpunosti spriječio čovjek" na sjeveru Gaze, ali je hitno potrebno mnogo više.
Drugo, Izrael bi trebao dozvoliti civilnim vlastima Gaze da štite protok robe i održavaju javni red, čak i ako to rade moraju koordinirati s Hamasom.
Izrael bi teško mogao progutati dopuštanje civilnoj policiji ili Hamasu da zadrže kontrolu nad bilo kojim aspektom upravljanja, ali bi moglo biti izvodljivo kao dio dogovora o povratku talaca.
Međutim, nijedna od ovih mjera neće funkcionisati bez drugih, a sve su vjerovatno besmislene bez uspostavljanja primirja, jer su obim, koordinacija i brzina odgovora koji je sada potreban nekompatibilni s tekućim borbama.
Svakim danom se smanjuje mogućnost zaustavljanja humanitarne katastrofe u Gazi. Imperativ za Izrael je jasan: implementirati efikasan sistem za zaštitu humanitarnih radnika, kao i građanskih grupa i civilnih vlasti s kojima su partneri; postići sporazum o prekidu vatre s Hamasom kako bi se rat priveo kraju; i zaustaviti glad koju je izazvao.
*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.
