Na samom početku najnovijih izraelsko-palestinskih neprijateljstava, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen napravila je strašnu grešku izjednačavajući svoje lične stavove sa stavovima 27 zemalja članica.
Neposredno nakon što je Hamas 7. oktobra pokrenuo napad na Izrael, von der Leyen je jednostrano objavila da „Evropa stoji uz Izrael“.
Ubrzo će joj mnogi iz zemalja članica ukazivali ne samo da nije izabrana i da nije govorila u njihovo ime, već i da je u velikoj mjeri van dodira s promjenjivom stvarnošću širom Evrope.
Među glasovima neslaganja članica EU, irski je bio najglasniji.
Irska zastupnica u Evropskom parlamentu Clare Daly oštro je pozvala von der Leyen "da ode".
"Ona ne govori u moje ime, ne govori u ime Irske, niti u ime naroda Europe. Mi se zalažemo se za mir, međunarodno pravo i pravdu za narod Palestine. Vrijeme je da ode", napisala je Daly na društvenoj platformi X.
Ione Belarra, španska ministrica za socijalna prava, rekla je da bi izraelski premijer Benjamin Netanyahu trebao biti izveden pred Međunarodni krivični sud kako bi mu se sudilo kao ratnom zločincu.
Pod njenim vodstvom, Komisija je također zamrznula sredstva Palestini odmah nakon napada Hamasa, ali je ponovo uspostavila pomoć nakon žestokih reakcija i javnih kažnjavanja.
Kao rijedak znak protesta, gotovo 800 zastupnika EU-a napisalo je pismo von der Leyen, prigovarajući "neopravdanoj pristrasnosti" prema Izraelu i propustu da se uopće spomene potreba za palestinskom državnošću, što je službena politika EU-a.
A sada postoji sve veći broj zemalja širom EU-a koje pozivaju na prekid vatre, do čega je na kraju došlo uz posredovanje Katara i Egipta.
Francuski predsjednik je otvoreno izrazio gađenje prema izraelskoj vojsci koja gađa bolnice i objekte UN-a. Španski premijer je rekao da će njegova zemlja priznati državu Palestinu – to su koncepti i ideje koje su rijetko objavljivane ranije.
Javne izjave političara EU-a i zemalja članica ogolile su podjele unutar bloka i jasno naznačile da povjerenici bloka ne komuniciraju po tom pitanju, već daju jednostrane izjave zasnovane na ličnim uvjerenjima i opravdanjima.
Dok blok već pati od ekonomske i sigurnosne politike i rastućih podjela o tome kako se pozabaviti pitanjem migranata i tražilaca azila, von der Leyen je napravila još jednu podjelu među članicama EU.
Meta Turkiye
Predsjednik Erdogan bio je posebno glasan u pozivanju na prekid vatre u okupiranoj Gazi, gdje je više od 14.000 ljudi, većinom žena i djece, ubijeno u neselektivnom izraelskom bombardovanju.
„Mi razotkrivamo Izrael i gradimo značajan međunarodni pritisak na njih... Postoji dovoljno dokaza da se izraelskoj administraciji sudi na Međunarodnom krivičnom sudu. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da osiguramo da ovi zločini budu kažnjeni nepristrasno”, rekao je nedavno Erdogan.
Von der Leyen odlučila je da napadne Turkiye zbog njenog principijelnog stava prema palestinskoj stvari.
U svom izvještaju o Turkiye iz novembra 2023., von der Leyen je pokušala da izvrši pritisak na Ankaru zbog njenog stava prema Palestini, rekavši da se "u potpunosti ne slaže s pristupom EU".
Prema izvještaju, Turkiye je kriva za "kritiziranje izraelskih akcija na okupiranoj palestinskoj teritoriji".
Optužba je apsurdna i zaprepašćujuća koliko i glasi. Ako je stav Turkiye "u potpunom neslaganju s pristupom EU-a", onda bi možda Evropska komisija, pod vodstvom von der Leyen, trebala izdati izvještaje u kojima osuđuje druge evropske zemlje članice, druge zemlje i gotovo sve grane UN-a koji su govorili u korist primirje i osudio izraelske zločine u Gazi.
Turkiye je odgovorila kategorički odbacivši te optužbe. "Sramotno je što se u ovom izvještaju ističe da je stav Turkiye protiv izraelskog masakra u Palestini nespojiv sa EU", rekao je glasnogovornik AK partije Omer Celik.
Celik je napomenuo da su Evropska komisija, kao i vodeće države EU-a, "svojim stavom pred katastrofom u Gazi potpuno izgubile autoritet da govore u ime humanitarnih i univerzalnih vrijednosti".
“Svjedoci smo snažnog odstupanja između evropskih ulica i evropskih država”.
Evropa je svjedok generacijske podjele, one u kojoj mlađa generacija ne dozvoljava da se u njeno ime dogodi genocid kako bi se iskupili za zločine iz prošlosti – ti su zločini stari najmanje tri generacije i iscrpljuju europsku generaciju Z.
Širom evropskih prijestolnica, stotine hiljada ljudi izašlo je na ulice u posljednjih nekoliko sedmica u znak podrške palestinskoj stvari i pozivajući na prekid vatre.
Von der Leyenino neznanje pokazalo je da nije prikladna za dužnost, a njen drski jednostrani stav doveo ju je do ozbiljnog sukoba sa evropskom javnošću.
Iako je potajno lobirala za drugi mandat na funkciji, izgleda da su šanse da dobije jedan neraspoložen.
Napomena: Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.
