Niski troškovi života, hrana i energetska sigurnost – većina pokazatelja ekonomske stabilnosti u Njemačkoj je nestala u posljednjih nekoliko mjeseci.
Sankcije i kontrasankcije, igra koju igraju Njemačka i Rusija, pogodile su Njemačku tamo gdje najviše boli, a to je njena ekonomija. Rekordne cijene hrane i energije izložile su Njemačku čak i mogućim društvenim nemirima.
Trenutno nema gasa u gasovodu Sjeverni tok 1, koji je zatvoren zbog popravke, ali u Berlinu postoji strah od nestašice energije jer se opskrba plinom možda neće ponovo pokrenuti nakon završetka radova oko održavanja 21. jula.
Stručnjaci sada izražavaju zabrinutost da Njemačka možda neće moći napuniti svoje rezerve plina prije zime. Rezervoari za gas u Njemačkoj se pune do 1. oktobra svake godine, što omogućava nesmetano snabdijevanje gasom za kućnu i industrijsku upotrebu tokom dugih zimskih mjeseci. To bi moglo dovesti do ozbiljnih političkih posljedica za koalicionu vladu u Berlinu, te mnogi sada vjeruju da traju napori da se preispitaju sankcije uvedene Rusiji.
Najnovija eskalacija tenzija između Njemačke i Rusije desila se kada je kanadska vlada zaplijenila turbinu koja se koristila u operacijama NordStream1, zbog sankcija Rusiji, dok je bila na popravci u Siemensovom pogonu u Kanadi, a ruski Gazprom je direktno uzvratio smanjenjem dovoda gasa u gasovod. Nekoliko sedmica kasnije ta turbina se vratila u Njemačku i vjerovatno će se vratiti u operacije NordStream1, što bi bilo u suprotnosti sa sankcijama protiv Rusije.
Zalažući se za vraćanje turbine, kanadski ministar prirodnih resursa spomenuo je zabrinutost za njemačku ekonomiju, kao i za njemačke građane, rekavši da bi mogli ostati bespomoćni da griju svoje domove tokom zime.
Studija koju je u junu objavio ekonomski istraživački institut Prognos navodi da će se u slučaju potpunog zaustavljanja ruskog gasa njemačke rezerve gasa iscrpiti nakon samo četiri sedmice.
Dok će privatna domaćinstva i socijalne službe i dalje primati opskrbu plinom, obustava bi posebno pogodila industriju čelika, hemikalija i stakla jer rane prognoze već ukazuju na pad obima proizvodnje od 50 posto.
Nestašica plina
Njemački ministar ekonomije Robert Habeck već je izrazio bojazan da će zemlja možda morati racionalizirati korištenje plina za industriju. To je svakako imalo politički i ekonomski utjecaj. Nakon te konferencije za novinare cijena dionica dva najveća njemačka zajmodavca Commerzbank i Deutsche Bank pala je za 12 posto.
Habeck je pozvao Nijemce da štede energiju, a njegovo ministarstvo je navodno isključilo vlastiti klima-uređaj prije nekoliko sedmica i koristit će manje grijanja tokom cijele zime.
Obični građani širom Njemačke počeli su da dobijaju pisma od svojih stanodavaca i kompanija za upravljanje imovinom, koji povećavaju mjesečnu paušalnu stopu za troškove grijanja. U nekim malim gradovima čak se priča i o racionalnijoj upotrebi tople vode zimi.
Kako bi nadomjestila manjak plina, Njemačka je već potpisala hitan ugovor s Katarom za ukapljeni prirodni plin (LNG). Ali s obzirom na to da je veći dio katarskog plina zaključan u dugoročnim ugovorima, Njemačka može dobiti LNG samo od katarskih investicija u Sjedinjenim Američkim Državama.
Svake godine 65 posto njemačkog gasa dolazi iz Rusije, a to je nedavno palo na ispod 40 posto. Gas iz katarskih investicija u SAD-u samo će malo popuniti prazninu koja je nastala prekidom ruskog gasa.
Niži izvoz
Ali što je još važnije, energetska nesigurnost i loši ekonomski izgledi direktno su doprinijeli krizi troškova života u Njemačkoj. Sa inflacijom od skoro 8 posto i cijenama energije koje rastu za skoro 40 posto, ljudi širom Njemačke pripremaju se za dodatne šokove ove zime.
Prema mišljenju jednog ekonomiste, globalizacija, lanci nabavke na vrijeme i jeftina energija iz Rusije, faktori koji su pomogli njemačkom ekonomskom rastu bez premca, zauvijek se mijenjaju.
Njemačka ekonomija ponosi se svojim "Exportweltmeisterom", ili statusom svjetskog prvaka u izvozu, ali je u maju Njemačka prvi put u 30 godina uvezla više nego što je izvezla. Nekada peto najveće tržište za njemačku robu izvan Evropske unije, izvoz u Rusiju, zbog sankcija je opao za 50 posto.
Također, sveukupno usporavanje globalne ekonomije znači da će Njemačka vjerovatno imati prvi deficit trgovinskog bilansa ove godine, jer je sve manje kupaca za njemačku robu.
Kina je treće najveće izvozno tržište Njemačke, ali je uvoz ove zemlje pao ove godine u martu zbog oslabljene domaće potražnje i velikih logističkih poremećaja zbog sukoba u Ukrajini. To je izazvalo još jednu glavobolju za lidere industrije u Njemačkoj, gdje je kineski industrijski sektor cijenjeni kupac njemačkog inženjeringa i mašina. Svaka dugoročna kineska ekonomska odstupanja dodatno će gurnuti njemački inženjerski sektor do ruba.
Pad vrijednosti eura
Evropska unija je već bila neto uvoznik hrane prije rata u Ukrajini, ali sada je kritična nestašica pšenice i suncokretovog ulja dodatno pogoršala njenu prehrambenu sigurnost. To znači i veće uvozne izdatke za države poput Njemačke, što dodatno pogoršava njen trgovinski bilans. Nijemci plaćaju mnogo više za prehrambene proizvode, što je direktna posljedica nemogućnosti kupovine po povlaštenim cijenama od svojih uobičajenih ukrajinskih farmera.
Prognoza ekonomskog rasta Evropske komisije daje zabrinjavajuću sliku - očekuje se rast francuske i španske ekonomije za 3, odnosno 4 posto, dok će njemačka ekonomija imati rast od samo mršavih 1,6 posto.
Od početka rata u Ukrajini euro je pao 12 posto u odnosu na dolar. Investitori sada određuju cijene u sjeni moguće recesije eurozone nakon što je jedinstvena valuta zone dosegla paritet sa američkim dolarom prvi put u 20 godina.
Svakim danom postaje sve evidentnije da sankcije gube na snazi i da se možda Njemačkoj i ostatku Evrope vraćaju kao bumerang.
Ako ruski Gazprom ne obnovi snabdijevanje gasom poslije 21. jula, procjene pokazuju da bi njemačka ekonomska proizvodnja mogla pasti za skoro 13 posto do kraja godine.
* Mišljenja iznesena u ovom članku su autorska i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.
