Na prvi pogled, to nije iznenađujuće s obzirom na neprekidan niz priča o koronavirusu, sukobima, klimi, katastrofi i okrutnosti.
Ali zašto su nacionalna raspoloženja toliko različita? Brazilci su najpozitivniji s 85 posto, a Japanci najmanje pozitivni, 36 posto. Najoptimističniji su Azijati i ljudi s Bliskog istoka, Amerikanci i Južnoafrikanci su skloni vedrini, dok su Evropljani na ivici sumornog.
Poređenja pokazuju da kulturološki sastav nacije najviše utječe na njeno raspoloženje, šta god da se desi.
Ljudski napredak
Dakle, ako je pozitivnost stvar razmišljanja, možemo li je pojačati nizom različitih priča o izvanrednom kolektivnom napretku čovječanstva? Za početak, upravo smo dočekali našeg osammilijarditog člana. Ove godine se očekuje 130 miliona više rođenja, a među njima bi mogli biti i genijalci poput Einsteina i Beethovena. Ili Mandela, Musk, Messi – da nas inspirišu, provociraju, oduševe.
Ako ste zabrinuti zbog pritiska rasta stanovništva, ne bojte se. Stope rasta populacije opadaju čak i kada je životni vijek duži, a globalni prosjek je 73 godine. To je razlog za slavlje jer medicinska istraživanja i promjene ponašanja dodaju godine životu. Kako starimo zdravije i tijelom i duhom, naše povećano iskustvo obogaćuje društvo.
Ljudski razvoj je napredovao u skokovima i granicama. Od milenija, smrtnost novorođenčadi se prepolovila na 27 smrtnih slučajeva na hiljadu živorođenih, a smrtnost majki opala je za 40 procenata, na 154 smrti na 100.000 živorođenih. Pokrivenost osnovnom vakcinacijom djece premašuje 80 posto, a uvedeno je blizu 25 novih vakcina za stanja koja se mogu spriječiti. Gotovo svako dijete sada ide u osnovnu školu, a globalna pismenost se približava 90 posto. Prvi put u historiji svaki čovjek može započeti život s potencijalom da postigne najbolje u svojim okolnostima.
Svijet i dalje proizvodi dovoljno hrane. To je zato što se poduzetni farmeri prilagođavaju promjenjivim okolnostima s novim vrstama sjemena, efikasnijim poljoprivrednim inputima, boljim upravljanjem tlom i vodama te društvenim promjenama kako bi diverzificirali našu ishranu, pametno distribuirali i proizvodili manje otpada.
Zauzeti smo suočavanjem s klimatskom krizom ublažavanjem emisija stakleničkih plinova. Proizvodnja obnovljive energije je napunjena s udvostručenjem globalnog kapaciteta u narednih pet godina. U toku su bezbrojni napori u pogledu energetske efikasnosti i iako je malo vjerovatno da ćemo zadržati globalno zagrijavanje ispod 1,5 Celzija, predviđanja katastrofe su pretjerana. To je zato što se svijet prilagođava ekstremnim vremenskim prilikama s resursima koji se ulijevaju u bolju infrastrukturu, poboljšano rano upozoravanje, efikasniji odgovor na katastrofe i brži oporavak. Tokom prošlog stoljeća, milioni su izgubili živote u katastrofama, ali uprkos njihovoj učestalosti i žestini, smrtnost se smanjuje na blizu 45.000 godišnje. Možda nećemo zaustaviti katastrofe, ali smo sposobniji da zaštitimo živote i sredstva za život ljudi.
Naši stambeni aranžmani postaju kompaktniji. 56 posto nas živi u urbanim područjima, što će porasti na 68 posto do 2050. godine. Prednosti uključuju smanjenje ugljičnog otiska po glavi stanovnika i lakše pružanje usluga. Inovacije u našim dinamičnim gradovima stvaraju većinu našeg BDP-a. Poboljšanje kvaliteta života u gradovima stimuliše nove industrije. Urbanizacija znači zelenija ruralna područja za razonodu, biodiverzitet i ublažavanje klimatskih promjena.
Ljudi su migratorna bića. To je naša spasonosna milost jer imamo razum da pobjegnemo od šokova, kriza ili siromaštva, da bismo napredovali negdje drugdje. 280 miliona migranata širom svijeta – jedan od nas 30 – doznačuje kući više od 700 milijardi američkih dolara godišnje za pomoć voljenima ili ulaganje u posao.
Komunikacije revolucioniraju sve sektore. Dvije trećine svijeta može pristupiti internetu brzo, rastućom prosječnom brzinom od 67 Mbps. Zapanjujućih 83 posto posjeduje pametni telefon sa srednjom globalnom cijenom od 3,24 dolara po gigabajtu, koja brzo opada, a najjeftinija je Indija sa 0,09 dolara.
Spektakularni napredak nauke i tehnologije dotiče sve živote. Najznačajnije – umjetna inteligencija, analitika velikih podataka i genomika – lakše predviđaju ekološke i lične rizike, preciznije ciljaju na ranjive i konstruiraju vakcine, lijekove i personalizirane terapije za prethodno smrtonosna stanja. To vidimo kod pandemije COVID-19 i raka dojke, naprimjer.
Sve ovo možemo jer je svijet postao bogatiji. Uprkos mnogima, globalni agregatni BDP u smislu pariteta kupovne moći dostiže 150 biliona dolara. To je 50 posto više nego prije jedne decenije. Iako su nejednakosti porasle, apsolutni brojevi ispod granice siromaštva od 2,15 dolara dnevno opadaju za 130.000 ljudi svaki dan. Više od milijardu ljudi je izvučeno iz siromaštva od 1990. godine, uprkos udvostručenju stanovništva.
Bolji anđeli naše prirode su u letu. Svijet nikada nije bio tako otvoren kao 2022. godine kada su humanitarni pozivi Ujedinjenih naroda primili 24,1 milijardu dolara, pet puta više nego prije jedne decenije. Privatna filantropija, lično davanje i nacionalne mreže socijalne zaštite su takođe proširene. Naravno, dijelom je to zato što su potrebe enormno porasle kako su se katastrofe širom svijeta umnožavale. Ali također smo postali bolji u prebrojavanju ljudi koji su prethodno bili isključeni ili zaboravljeni u tradicionalnim naporima odgovora na krizu.
Izazovi su prilike
Međutim, ne možemo biti zadovoljni. Prespori smo u shvaćanju da bogatstvo neće riješiti sve probleme ako se nejednakosti nastave pogoršavati. Ni dobročinstvo nije zamjena za ljudsko dostojanstvo i ispunjenje.
Naša arogancija je naša propast. COVID-19 se osvetnički vratio u svoje rodno mjesto, u Kinu. Izbijanja drugih bolesti su vjerovatna uz negativne posljedice previše dobrog života kao što su demencija, otpornost na antimikrobne lijekove i nezarazne bolesti. Pogoršani utjecaji klimatskih promjena napreduju, s utjecajem na rastuće siromaštvo, sigurnost hrane i zastoj u razvoju.
Ipak, takvi problemi već imaju provjerena rješenja i moramo ih rješavati širom primjenom. Blagoslovljeni smo obiljem bogatstva i sposobnosti do te mjere da čak možemo priuštiti naučni napor da preduhitrimo izuzetno daleku šansu zemaljskog izumiranja uslijed udara asteroida.
Najviše zabrinjava to što živimo u najkrvavijem periodu od Drugog svjetskog rata. Mnogi od 130 današnjih oružanih sukoba izgledaju beskrajni i praćeni su eklatantnim kršenjima ljudskih prava. Tehnološki napredak učinio je borbu preciznijom i sigurnijom za vojnike, ali je pogoršao položaj civila.
Nada za promjenom
Međutim, ljudi govore „dosta je bilo“ i njihove granice stvaraju nadu za reformu i obnovu. Kao što su Afganistanke koje se bore za prava obrazovanja. Ili Amerikanci koji agitiraju protiv rasizma i Ukrajinci koji se suprotstavljaju ruskoj agresiji.
Povratak geopolitike znači da su prethodna pravila koja su usmjeravala međudržavne odnose i multilateralnu saradnju pod velikim izazovom. Afrikanci dovode u pitanje legitimitet arhaičnog Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koji bi se zalagao za reprezentativniju globalnu upravu.
Višebojni aktivisti zalažu se za odgovornost sebičnih oligarha. Oni udahnjuju svjež život paralizovanim institucijama, sudovima i komisijama zaduženim za održavanje univerzalnih normi i prava. Kreativni kritičari preoblikuju globalizaciju jer nas je trenutna verzija više puta iznevjerila.
Ovo su burne porođajne muke boljeg svjetskog poretka. Ipsosova anketa otkriva da uprkos bezbrojnim problemima koji umanjuju globalno raspoloženje, ljudi su posvuda 15-20 poena optimističniji u pogledu svojih ličnih perspektiva nego za svoje zemlje. Možda zato što proaktivno vraćaju djelovanje. Kao da prepoznaju neophodnost promjene svijeta – na pošteniji i pravedniji.
U tome leži naša najveća nada kada uđemo u 2023. godinu.
Napomena: Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.
