Za ljubitelje Marvelovih stripova, predstavljanje novog lika, 'Sabra', najavljeno prošlog vikenda na D23 Expo održanom u Anaheimu u Kaliforniji, izazvalo je veliko uzbuđenje.
U zajedničkoj produkciji Marvel Comic Universe (MCU) i Disneyja, strip će sadržavati izraelsku glumicu Shiru Haas kao 'Sabru' u nadolazećoj franšizi “Kapetan Amerika, Novi svjetski poredak”.
Najava je, međutim, naišla na žestoke kritike jer su je mnogi nazvali krajnje bizarnom i gluhom. Kritike se kreću od samog naslova filma, do toga da je 'Sabra' plagijat izraelske kreatorke stripa i njenog porijekla, pa čak i vrlo jasne antipalestinske retorike u stripu u kojem se prvi put pojavila.
Naziv filma, “Novi svjetski poredak”, prilično je problematičan jer je fašistički i jasno podsjeća na antisemitizam iz Drugog svjetskog rata („Novi poredak“). Izvori navode da će negativac za ovu instalaciju biti 'Crvena lobanja' koji je zaista fašista.
Postavlja se pitanje: je li uvođenje 'Sabre', Mossadove špijunke, obučene od izraelskih snaga, ukrašene Davidovom zvijezdom u istim nijansama plave i bijele na izraelskoj zastavi, bilo loše promišljeno žrtveno janje za odnose s javnošću da se suprotstavi potencijalnim tvrdnjama o antisemitizmu?
Ime ‘Sabra’
Ako se riječ ‘Sabra’ izgovori u arapskom svijetu, misli se na jednu od dvije stvari: prvo je voće koje se uzgaja na kaktusima u regiji, bodljikava kruška; i drugo, masakr do 3.500 ljudi (većina Palestinaca) 1982. u periodu dva dana u izbjegličkom kampu ‘Sabra’ i Shatila u Bejrutu, Liban, koji je potaknula, omogućila i sponzorisala izraelska vlada.
Generalno, posebno na Levantu, smatra se veoma mračnim danom tuge i gubitka u historiji. Zajedno s činjenicom da su MCU i Disney objavili ovu najavu nekoliko dana prije godišnje komemoracije masakra, to nije šok jer je već bilo poziva na bojkot franšize.
Iako se riječ očigledno koristi među Izraelcima za označavanje Jevreja rođenog u Izraelu, a koristi se i za upućivanje na bodljikavu krušku, stvarna transliteracija hebrejske riječi je "ca-bar". Ovo je slično arapskom "sab-ra", ali se ne izgovara niti transliterira na isti način. Moguće je da je riječ o pitanju 'izgubljene u prijevodu' ili čak izgovoru. Međutim, činjenica da je Sabrino pravo ime Ruth Bat-Seraph, otvoreno židovsko ime i više zbrka nego 'tzabar', kontradiktorno je da bi lik imenovali u transliteraciji s arapskog, a ne hebrejskog – posebno tamo gdje je konotacija tako teška za veliku grupu ljudi.
Nadalje, dovodi se u pitanje je li upotreba ove riječi pokušaj zamjene konotacije u svijesti javnosti od zločina koje su počinile izraelske snage u Libanu, na proslavljenog izraelskog 'superheroja' iz američke pop-kulture.
Historija lika
Sabra se prvi put pojavila u izdanju serije stripova “Incredible Hulk” iz 1981. Tamo je predstavljena kao Izraelka rođena u Jerusalemu, odrasla u kibucu, naselju, i kao da je obučavala i aktivno radila za izraelske snage. Ona je špijun Mossada i policajka koja razvija mutantske moći koje u suštini jačaju sve njene prirodne sposobnosti. Odjevena je u kostim koji podsjeća na izraelsku zastavu, a neka od njenih dodatnih oružja posebno je dizajnirala izraelska vojska.
Scene prikazane u njenom komičnom debiju u potpunosti su redukcija Palestinaca posebno i Arapa općenito. Ukratko, Sabra protiv Hulka, koji prikazuje mladog palestinskog dječaka po imenu 'Sahad', prosjaka ili uličnog ježa koji gradi vezu s Hulkom na ulicama Tel Aviva. Sahad objašnjava Hulku: „Ponekad je veoma teško biti Arap u Izraelu. I moj narod i Izraelci vjeruju da je zemlja njihova. Mogli bi to podijeliti, ali dvije vrlo stare knjige kažu da se zbog toga moraju ubijati. Ja? Ne čitam knjige.”
Prvo, dječak se nikada ne spominje kao Palestinac, samo kao Arap. Zapravo, Palestina se ne spominje jednom; Arapski teroristi su prikazani kako bombarduju kafić "u ime arapskog suvereniteta nad ovim zemljama". Ova eksplozija rani dječaka i Hulk ga podiže i bježi pokušavajući da ga spasi, a Sabra ga goni u Jordansku pustinju. Ona ga optužuje da je bio odan 'arapskim ubicama' i da je ubio dječaka. U završnoj sceni, "Hulku je bilo potrebno da je natjera da vidi ovog mrtvog arapskog dječaka kao ljudsko biće", piše u stripu. "Bilo je potrebno čudovište da probudi vlastiti osećaj ljudskosti."
Ukupni narativ u vezi s njenim likom je otvoreno rasistički, kao što je bio i ton njenog uvođenja u MCU u ovom stripu. Postavlja se drugo pitanje, zašto uvoditi lik koji je vrlo jasno politički pristrasan u nečemu što trenutno pogađa milione života?
Uzimajući u obzir to da je danas Mossad izgradio poznatu slavu o vansudskim ubistvima širom svijeta, i da je djelovao kontinuirano nekažnjeno na gnjev zajednica i vlada, veličanje ovog nasilja vrši se s posebno lošim ukusom.
Narativ predstavljen kroz ovaj lik je reduktivan i iskreno uvredljiv prema stvarnim pitanjima koja se danas dešavaju u Palestini i ona vrlo jasno izlazi na kraj sa svojom agendom za odnose s javnošću. Iako bi film MCU-Disney trebao biti objavljen 2024. godine, ako ovo postavi presedan za lik, sigurno će biti loše prihvaćen u današnjoj društveno-političkoj klimi.
‘Kapetan Amerika’ kao propaganda
Sasvim je prikladno da će Sabra debitovati na ekranu zajedno s ‘Kapetanom Amerikom’, likom koji je nastao kao dio nezvanične propagande Drugog svjetskog rata 1941. U svom prvom pojavljivanju, on udara Hiltera u lice. U jednom eseju, R. Joseph Parrot objašnjava: “Priče o izmišljenim nacističkim invazijama pojačale su stvarni osjećaj nesigurnosti koji je pratio rat, dok stereotipni prikazi japanskih neprijatelja odražavaju dehumanizirajuću propagandu koju koriste savezničke vlade.” Njegova popularnost bila je toliko usađena u ratni mentalitet i odvratno ocrnjivanje američkih neprijatelja da je 1949. godine, nakon ratnih napora, ‘Kapetan Amerika’ ispao iz interesa jer je „poslijeratna prodaja oslabila bez sukoba u stvarnom svijetu koji bi dao težinu karakteru”.
Dok je Kapetan Amerika danas više destilirana verzija svog prethodnog ja, on je i dalje patriota i usklađen s interesima SAD-a.
Stereotipni i dehumanizirajući prikazi Palestinaca, Arapa i muslimana, uz reduktivno objašnjenje palestinske borbe, stavljaju Sabru u isti prostor. Da bi to naglasio, naprimjer, u nedavnom članku na CNN-u, Avner Avraham, bivši filmski consultant Mossada, objasnio je da će film pomoći TikTok generaciji da nauči o Mossadu. "Pomaže brendiranju", kaže on. Dodajući da će izlaganje pomoći u regrutovanju izvora iz drugih zemalja.
Kulminacija ovih kritika trebalo je da napravi značajnu pauzu u vezi s uvođenjem Sabre na veliko platno; struktura karaktera je arhaična, njena pozadina je jednodimenzionalna, a njeno prisustvo u popularnoj kulturi problematično. Može se samo pretpostaviti da je s višemilionskom investicijom koja stoji iza ovog filma − ona ovdje planski i s proračunatom svrhom.
*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.
