Cijena izraelskog rata protiv Palestinaca u Gazi može se posmatrati kroz nekoliko nivoa: kroz ljudske gubitke, gubitke infrastrukture i štetu u cjelokupnom ekosistemu regije.
Što se tiče ljudskih žrtava, više od 24.000 Palestinaca je brutalno ubijeno u Gazi od izraelske vojske od oktobra, od kojih su gotovo polovina djeca. Više od 100 novinara je ubijeno u jasnom pokušaju da se ušutkaju mediji i spriječi svijet da sazna šta se dešava na terenu.
Kada je riječ o strukturnim oštećenjima, infrastruktura većeg dijela regije je potpuno uništena, a bolnice, elektrane i škole nisu u funkciji ili su raznesene u komade. 20 od 22 bolnice u sjevernoj Gazi oštećeno je ili uništeno u otprilike tri mjeseca izraelskih napada.
Zatim, tu su i ekološki troškovi, koji također ugrožavaju budućnost ljudi u Gazi.
Kvalitet zraka koji su milioni ljudi primorani da udišu značajno je degradiran, pošto su ga mjeseci bombardovanja ostavili ispunjenim krhotinama, dimom, pepelom i mirisom tijela koja se raspadaju na ulicama i ispod ruševina. Postoji bolest u zraku i zagađenje u vodi za piće.
Čak i prije rata, voda u regiji je već bila gotovo nepitka zbog zagađenja, kao i istrošenih vodonosnih slojeva. Blizu 95 posto stanovništva Gaze nema pristup čistoj vodi.
Prošlog mjeseca Izrael je počeo plaviti podzemne tunele u Gazi morskom vodom, dodatno ugrožavajući ionako oskudnu opskrbu vodom u regiji i potencijalno oštećujući vodonosnike i tlo.
Sol u vodi može sterilizirati tlo Gaze, a mogući su i utjecaji na temelje zgrada - onih koje Izrael još nije bombardirao.
Iz globalne perspektive, rat u Gazi također ubrzava klimatske promjene. Guardian izvještava da se više od 99 posto od 281.000 metričkih tona ugljičnog dioksida proizvedenog u prvih 60 dana rata može "pripisati izraelskom zračnom bombardiranju i kopnenoj invaziji na Gazu".
Istraživanja pokazuju da je ratna industrija među najvećim svjetskim industrijskim zagađivačima, doprinoseći 2.750 miliona tona ugljičnog dioksida, ili 5,5 posto svih emisija stakleničkih plinova.
Rat često uključuje raspoređivanje velikih vojnih snaga, koje troše ogromne količine fosilnih goriva. To uključuje ne samo energiju potrebnu za vojne operacije, već i za proizvodnju i transport oružja, opreme i zaliha. Spaljivanjem fosilnih goriva u atmosferu se oslobađaju stakleničkih plinova (GHG) kao što je ugljični dioksid (CO2), što doprinosi pojačanom efektu staklene bašte i globalnom zagrijavanju.
Pored toga, na životnu sredinu utječe kada se infrastruktura, uključujući fabrike, elektrane i transportni sistemi namjerno gađaju tokom sukoba, ili ako završe kao kolateralna šteta od vojnih akcija.
Uništavanje takve infrastrukture može osloboditi uskladišteni ugljik u atmosferu i poremetiti lokalne ekosisteme, doprinoseći degradaciji okoliša i klimatskim promjenama. Vidimo to u Gazi, kao i posljedice srušenih bolnica, što također može uzrokovati da se biološki opasni otpad rasprši u zraku i po cijelom regionu.
Još jedno ekološko pitanje u vezi s ratom je to što on zahtijeva značajne resurse, uključujući materijale za oružje, energiju za vojne operacije i vodu za trupe. Ekstrakcija i korištenje ovih resursa može doprinijeti degradaciji okoliša, uništavanju staništa i oslobađanju dodatnih stakleničkih plinova.
Sukobi također često dovode do masovnih migracija i raseljavanja stanovništva. Ovo raseljavanje može dovesti do povećanog pritiska na životnu sredinu u prihvatnim područjima, što dovodi do prekomerne eksploatacije prirodnih resursa i doprinosi klimatskim promenama.
Ratovi mogu dovesti do izbijanja nekontrolisanih požara, bilo namjerno postavljenih kao vojna strategija ili kao rezultat kolateralne štete. Ovi požari oslobađaju velike količine ugljičnog dioksida i drugih zagađivača u atmosferu.
Gaza je već više od 16 godina opkoljena, bombardirana i suočena s degradacijom životne sredine. Sadašnji rat je uništio veći dio infrastrukture u regionu, kao i poljoprivredno zemljište. Slana voda koja se koristi za plavljenje tunela mogla bi onemogućiti preživjelima da se bave poljoprivredom, dok otrovni dim i čestice krhotina i municije uzrokuju daljnju katastrofu.
Iako bi, s jedne strane, prekid vatre mogao spasiti živote, okoliš u Gazi je, s druge strane, već ozbiljno ugrožen. U međuvremenu, aktivisti su podijeljeni.
Greta Thunberg je nedavno bila meta kampanje mržnje u Njemačkoj jer je govorila za Palestinu i povukla jasnu vezu između okoliša i ljudskih prava. U Amsterdamu joj je muškarac oteo mikrofon iz ruku kako bi utišao njen stav o Palestini.
Ipak, ljudska prava su neodvojiva od zaštite životne sredine. Etničko čišćenje, rat, upotreba bombi i sponzorstvo ratne industrije uvelike doprinose klimatskim promjenama i klimatskoj katastrofi. Štaviše, kolektivno kažnjavanje, ratni zločini i genocid su nespojljivi s bilo kakvim pojmom pravde - čak i s klimatskom pravdom.
Osim očiglednog nasilja i gubitka života, takvi zločini kompromituju globalnu saradnju, promovišu dalju eksploataciju resursa, potkopavaju održivi razvoj i destabilizuju kompletne regije – utječući, naprimjer, na poljoprivredu. Već smo vidjeli strašne globalne posljedice zbog prekida lanca ishrane nakon što je Rusija pokrenula svoj rat protiv Ukrajine.
Dok se svijet bori s trenutnom krizom ljudskih prava, ne smije zanemariti suštinsku vezu između degradacije okoliša, pravde i hitne potrebe za globalnom saradnjom.
Izraelsko-palestinski rat zadao je ozbiljan udarac osjetljivom ekosistemu Gaze, pogoršavajući ionako strašnu ekološku situaciju. Od namjernog plavljenja tunela do potencijalne sterilizacije tla, posljedice ratnih zločina odjekuju regijom, utječući na kvalitet vode, poljoprivredno zemljište i zagađenje zraka.
Izraelski ekološki rat u Gazi ne samo da nanosi trenutne ljudske gubitke i strukturnu devastaciju, već predstavlja i ozbiljnu prijetnju budućnosti stanovnika Gaze kroz industrijsko zagađenje i degradaciju okoliša.
Ovo utječe na kvalitet zraka i izvore vode koji su neophodni za milione stanovnika. Uništavanje infrastrukture tokom sukoba oslobađa uskladišteni ugljik i narušava lokalne ekosisteme, dodatno doprinoseći degradaciji životne sredine.
Veza između oružanih sukoba i klimatskih promjena je neosporna, s globalnim posljedicama vojnih akcija koje značajno doprinose emisiji stakleničkih plinova, iscrpljivanju resursa i raseljavanju stanovništva.
Dok se svijet bori s trenutnom krizom ljudskih prava, ne smije zanemariti suštinsku vezu između degradacije životne sredine, pravde i hitne potrebe za globalnom saradnjom. Rat koji je u toku ne samo da ugrožava živote i sredstva za život, već dodatno produbljuje isprepletene izazove klimatskih promjena.
*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.
