Ove sedmice, svjetski lideri će se okupiti u New Yorku na 79. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UNGA).
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već je stigao u Sjedinjene Američke Države i planira iznijeti važne zahtjeve tokom svog govora na Generalnoj skupštini UN-a.
Također će predstaviti "plan pobjede" u vezi s ratom između Ukrajine i Rusije predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu, republikanskom predsjedničkom kandidatu Donaldu Trumpu i Kongresu.
Kako Ukrajina nastavlja gubiti teritoriju od Rusije u ratu koji traje dvije i po godine, mogućnost eskalacije između Moskve i NATO-a ostaje visoka.
Pritisak šefova odbrane NATO-a na Washington raste, tražeći da ublaži ograničenja za Ukrajinu kako bi zemlja mogla ispaljivati dalekometne rakete duboko unutar ruskog teritorija.
Šef vojnog komiteta NATO-a nedavno je opravdao potencijalne napade kao "pravno i vojno pravo" Ukrajine.
Uprkos otporu iz Washingtona, NATO je rekao da je otvoren za istraživanje mogućnosti s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim ove sedmice. Dok ruski predsjednik Vladimir Putin upozorava na direktan rat između NATO-a i Rusije, evo zašto bi Zapad hitno trebao preispitati svoju podršku dalekometnim napadima.
Rizik od direktne konfrontacije
Američke i britanske rakete isporučene Ukrajini mogle bi povećati percepciju prijetnje u Moskvi i gurnuti NATO na rub šireg sukoba.
Iz perspektive Moskve, postoji ograničeni podsticaj za uzdržavanje ako njene zračne baze, lansirne lokacije i skladišta oružja postanu ranjiva na doseg Ukrajine.
Ovi napadi bi također označili drastično povećanje destruktivnih sposobnosti Ukrajine od početka rata i nosili bi eksplicitno odobrenje glavnih NATO država uključenih u proizvodnju raketa.
To je važno jer je do sada NATO izbjegavao bilo kakvu naznaku otvorene participacije u sukobu, bojeći se da bi takav potez mogao uzrujati Rusiju.
Ipak, obavezno odobrenje raketa od Velike Britanije, Francuske, Italije i SAD-a moglo bi izazvati promjenu u strategiji i gurnuti deficit povjerenja između Rusije i NATO-a do tačke preokreta.
Ovaj pristup čini se rizičnim, posebno u trenutku kada se prekogranični napadi nastavljaju eskalirati. Putin bi mogao tvrditi da je NATO u ratu s Rusijom, što bi moglo potaknuti Moskvu na korištenje moćnijeg oružja koje bi promijenilo "samu prirodu" tekućeg rata.
"Ako se nešto slično dogodi, Rusija će dati snažan odgovor koristeći moćnije oružje. Niko ne bi trebao imati iluzije o tome", upozorio je Vjačeslav Volodin, blizak Putinov saveznik i član njegovog Vijeća za sigurnost.
Ruski predsjednik također ima tačku koju treba dokazati u vezi sa svojim ratnim "crvenim linijama".
Od samog početka, Putin je upozoravao na razorne posljedice za nacije koje prijete ruskom suverenitetu i zakleo se da će koristiti sve moguće načine za zaštitu teritorijalnog integriteta Rusije, uključujući nuklearna sredstva.
Iako se te prijetnje do sada nisu ostvarile, ulozi za Moskvu su ovaj put drugačiji. Putin je već naredio povećanje vojne snage Rusije i obećao se suočiti s "ekstremno neprijateljskom okolinom" na zapadnim granicama Rusije.
Sve ovo dolazi u trenutku kada Velika Britanija odobrava Storm Shadow krstareće rakete za Ukrajinu, što se može smatrati povećanjem prijetnje za Moskvu.
Sužavanje prostora za mirovne pregovore
Kijev vjeruje da bi dalekometne rakete mogle značajno oslabiti sposobnost Rusije da napada Ukrajinu, posebno u zimskom periodu rata. Želi koristiti ovo oružje kako bi ograničio ruske zračne udare i premjestio udarnu moć Moskve dalje od granica Ukrajine.
Bez njih, Zelenski smatra da Ukrajina neće moći suštinski promijeniti tok rata. Međutim, upotreba dalekometnih raketa mogla bi zapravo biti kontraproduktivna Kijevu u cilju okončanja rata, jer bi smanjila izglede za mirovne pregovore s Rusijom.
Prvo, Moskva bi to mogla smatrati kršenjem nacrta mirovnog sporazuma iz 2022. godine između Ukrajine i Rusije. Sporazum je jasno naglasio da Ukrajina neće koristiti strano oružje sa svoje teritorije protiv Rusije, što je zahtjev koji Moskva održava do danas.
Uprkos ruskoj invaziji, Ukrajina i dalje ima dobar razlog da razmatra ovaj sporazum: on predstavlja rijetku priliku za direktne pregovore koji štite buduće sigurnosne garancije Ukrajine.
Dok neki od zapadnih saveznika Kijeva razrađuju opcije za pregovoreno rješenje s Moskvom, precizni udari na ruskoj teritoriji mogli bi dugoročno omesti bilo kakve takve izglede.
Historija pruža dokaze: Ukrajinska incizija u Kursku u augustu prekinula je tajne napore za primirje u Kataru, a Moskva je od tada odgovorila povećanjem svoje flote dronova i aktivne vojne snage. Tako bi podrška NATO-a za dalekometne raketne napade mogla dodatno pojačati ovaj eskalatorni trend i suprotstaviti se vlastitim prioritetima izbjegavanja šire konfrontacije s Moskvom po svaku cijenu.
Suprotstavljena gledišta o samoodbrani mogla bi dodatno otežati napore za izgradnju mira.
S jedne strane, Ukrajina želi odobrenje raketa iz Washingtona kako bi neutralizovala potencijalne ruske teritorijalne dobitke u narednim mjesecima.
Mnoge NATO države su također opravdale ovaj zahtjev kao imperativ samoodbrane Kijeva. Međutim, nesrazmjerno fokusiranje na ukrajinsku samoodbranu nije približilo zaraćene strane dijalogu.
Ne treba tražiti dalje od "Samita mira" u Švajcarskoj u junu. NATO zemlje su koristile sličnu logiku kako bi isključile Rusiju iz mirovnih pregovora, što je natjeralo Njemačku da zatraži uključivanje Moskve u bilo koje buduće razgovore.
To izgleda kao udaljena mogućnost jer bi rakete mogle zahtijevati direktnu logističku podršku od zapadnih sila, što dodatno slabi potencijal Zapada da efikasno okonča rat.
Da bi mirovni pregovori ponovo dobili zamah, Moskva treba konkretno jamstvo da je deeskalacija visoko na agendi Zapada.
S druge strane, Rusija treba gledati dalje od ukrajinske invazije na Kursk i razmotriti povlačenje dijela svojih snaga iz Ukrajine. Milijarde dolara zapadne pomoći za Ukrajinu u okviru programa dalekometnih raketa mogle bi ubrzati povećanje budućih napada na ruskoj teritoriji i produžiti rat u narednu godinu.
To je scenario koji bi mogao testirati strpljenje Rusije po pitanju samoodbrane i natjerati je da iskoristi svoju superiornost u dalekometnim raketama tokom zimske faze rata.
Rusija nije odustala od svoje zračne dominacije od početka rata, a nije jasno kako bi ukrajinski dalekometni udari natjerali Moskvu da preispita pojam "mira."
U tom kontekstu, odobrenja Zapada za dalekometne rakete mogla bi povećati percepciju prijetnje u Moskvi i izazvati opasnost po momentum prema mirovnim pregovorima.
Isključivanje ovih udaraca je ključno za izbjegavanje šireg rata, ali rastuća razmatranja na Zapadu sugeriraju da su spremni na kockanje.
Umjesto toga, fokus na Generalnoj skupštini UN-a (UNGA) trebao bi biti istraživanje zajedničkog tla između suprotstavljenih mirovnih uslova i sprječavanje bilo kakvih koraka koji bi mogli dovesti do eskalacije prekograničnih napada.
UNGA bi trebala promovisati pripreme za glasanje o djelimičnom primirju kako bi se spriječili napadi na osjetljive energetske objekte u Ukrajini i Rusiji. To bi moglo poslužiti kao važna mjera za izgradnju povjerenja, kako bi se okončale neprijateljstva i procijenila potencijalna deeskalacija.
*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.
