Između BiH i Kosova ukida se osmogodišnja barijera koja je uzrokovala da su mnoge kompanije značajno smanjile obim saradnje, učešća na međusobnim privrednim sajmovima, a došlo je i do pada kulturne i sportske saradnje i takmičenja, dok istovremeno brojne porodice svoju rodbinu nisu vidjele godinama.
Svega nekoliko dana prije obilježavanja 33. godišnjice rušenja Berlinskog zida, koji je doveo ne samo do ujedinjenja dva dijela Berlina, nego i dvije države u jedinstvenu Njemačku, u njemu je potpisan Sporazum o slobodi kretanja s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu.
Iako bi se na prvi pogled moglo reći da se radi o tehničkoj stvari s obzirom na to da je i prije njega većina zemalja na Balkanu imala uglavnom bilateralne sporazume o međusobnom putovanju građana samo s ličnim kartama, on je u biti ipak od iznimnog značaja.
To posebno iz razloga što se njime ruši posljednji "vizni zid" na Balkanu koji je postojao između Bosne i Hercegovine i Kosova.
Od kada je prvo Bosna i Hercegovina, a potom i Kosovo prije osam godina, 2014. godine, uvelo obavezu posjedovanja viza za međusobna putovanja građana, to je uveliko zakomplikovalo ne samo susrete porodica i rodbine, nego i turistička putovanja, sportska takmičenja, ali i privredne aktivnosti između Bosne i Hercegovine i Kosova.
Građani Bosne i Hercegovine stoga, da bi posjetili Kosovo u bilo kom svojstvu, po vizu su morali putovati čak u Zagreb, u Hrvatsku ili u Tiranu, u Albaniju.
S druge strane, građanima Kosova koji su željeli u bilo kojoj varijanti doći u Bosnu i Hercegovinu, također nije bilo nimalo lako, jer su po vizu morali u Skoplje, u Sjevernu Makedoniju.
U početku je ulazak građana Kosova bio čak toliko komplikovan i težak, da je jedno vrijeme svaku vizu za državljane Kosova odobravao čak sam ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, što je uzrokovalo dodatnu komplikaciju i produžavalo vrijeme čekanja na bh. vizu.
Pri tome su građani i Bosne i Hercegovine i Kosova morali predavati obimnu dokumentaciju za vizu koja je podrazumijevala ne samo potvrde o rezervaciji smještaja, nego i potvrde o zaposlenju, posjedovanju dovoljno sredstava itd.
Sve to je uzrokovalo da su brojne kompanije iz Bosne i Hercegovine, a istovremeno i Kosova, značajno smanjile obim saradnje, učešća na međusobnim privrednim sajmovima, a došlo je i do pada kulturne i sportske saradnje i takmičenja, dok istovremeno brojne porodice svoju rodbinu nisu vidjele godinama.
Sporazum o slobodi kretanja s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu to mijenja, pa će između Bosne i Hercegovine i Kosova buduća putovanja biti potpuno liberalna, bez viza, obimne dokumentacije, čak i bez pasoša.
Tako će težak period koji je trajao osam godina biti prošlost za građane Bosne i Hercegovine i Kosova.
Inače, stvaranje "malog Schengena" najavljeno je još ranije, prije nekoliko godina, kroz proces uspostave inicijative "Otvoreni Balkan".
Kao preteča Sporazumu o slobodi kretanja s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu bio je zapravo Sporazum o slobodi kretanja koji su prije dvije godine, u jesen 2020. godine, potpisali zvaničnici Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.
Njime je u okviru inicijative "Otvoreni Balkan" prvi put dogovoren jedan multilateralni sporazum o slobodi kretanja koji podrazumijeva i putovanja samo s ličnim kartama između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.
Do tada je većina država na Balkanu imala potpisane bilateralne sporazume o međusobnim putovanjima s ličnim kartama.
Tako je, recimo, Srbija još od 2012. godine imala sporazum o međusobnim putovanjima samo s ličnim kartama sa Sjevernom Makedonijom.
A Bosna i Hercegovina je, primjerice, taj sporazum postigla sa Srbijom, potom s Crnom Gorom, a kasnije i sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Iako su putovanja, odnosno boravak samo s ličnom kartom u nekim slučajevima ograničeni na period 30 dana, kao što je slučaj s Crnom Gorom, sam taj čin daje utisak "neograničene" slobode kretanja.
To ne znači da se samo pojeftinjuje međusobno putovanje, jer ne treba vaditi, odnosno posjedovati pasoš. To građanima omogućuje da i kada im on ističe za manje od 90 dana (u većini slučajeva putovanja pasoš mora važiti duže od tog roka), oni samo s ličnom kartom mogu putovati na željenu destinaciju.
Piše: Almir Terzić
*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.
