Žilet-žica, duga blizu 200 kilometara, koja je dijelila hrvatsku i slovensku granicu, postavljena je 2015. godine od slovenske vojske, zbog straha od većeg priliva migranata čiji su krajnji cilj svakako bile razvijenije zapadnevropske zemlje.
Žilet-žica je postavljena, između ostalog, između hrvatske općine Hum na Sutli i slovenske općine Rogatec, zbog čega su te 2015. godine protestovali stanovnici s obje strane granice.
"Žica ubica", "Žica mijenja navike", "Protiv života u žici", "Evropa počiva u žilet-žici", samo su neki od transparenata kojima su okupljeni stanovnici iskazali ogorčenje i negodovanje zbog postavljene žice, pisala je tada novinska agencija Hina.
Godinu poslije, metalne panel-ograde, za koje se kaže da su djelimično „humanije“, postavljene su i između istoimenih gradova.
U julu prošle godine slovenska vlada donijela je odluku o uklanjanju sporne žice, koja je dijelom već uklonjena, a uklanjanje preostalih 80 kilometara Sloveniju će koštati blizu 2,5 miliona eura.
Sve navedeno bio je povod za razgovor s načelnikom hrvatske općine Hum na Sutli, Zvonkom Jutriša.
„Prema informacijama kojima ja raspolažem, a koje su zasnovane i na saradnji sa susjedima, očekuje se da bi se do juna ove godine žilet-žica mogla ukloniti, a metalna panel-ograda možda i ranije. Postojat će interes za otkupom panel-ograde jer se ona može iskoristiti i za ograđivanje sportskih igrališta, okućnica i slično, što nije slučaj sa žilet-žicom. Ona je, od prvog momenta otkako je postavljena, šaka u oko“, poručio je za TRT Balkan Zvonko Jutriša.
Prisan susjedski odnos
Iako fizička razdvojenost stanovnika dviju država i dalje postoji, to ne sprečava, u velikoj mjeri, stanovnike ovih općina da održavaju dobrosusjedske odnose.
„Mi funkcioniramo savršeno. Vijekovima njegujemo dobre odnose, međusobno se pomažemo, sklapali su se miješani brakovi, ljudi se nikada nisu djelili nego je, naprotiv, uvijek vladalo jedinstvo. Postojanje žice osjetili smo samo u slučaju slabljenja svakodnevnih migracijskih tokova, ali to opet nije narušilo naš sklad. Tome u prilog govori i činjenica da se, u noći sa stare na novu godinu, okupilo blizu 3.000 građana obje općine kako bi proslavili ukidanje granice i dizanje rampi između njih“, dodaje Jutriša za TRT Balkan.
Inače, od 1. januara 2023. godine Hrvatska je i zvanično članica schengenskog područja, najvećeg područja slobodnog kretanja roba i ljudi u svijetu, u kojoj se nalaze sve članice Evropske unije, osim Bugarske, Rumunije, Kipra i Republike Irske, te još četiri države koje nisu članice EU: Švicarske, Islanda, Lihtenštajna i Norveške.
Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prelazima prema članicama EU, a 26. marta ukinut će se i na aerodromima.
