Postoje destruktivni pojedinci koji zbog ličnog interesa ugrožavaju kolektivni interes Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih građanki i građana da žive u miru i sigurnom okruženju, pravo na samoodbranu predstavlja osnovno pravo svake države, zajedno ne dozvolimo da nas neodgovorni političari odvedu u kolektivnu tragediju poručeno je u Sarajevu na prijemu povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
U sarajevskoj Vijećnici večeras je u organizaciji članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića održan svečani prijem u povodu Dana nezavisnosti.
Govoreći o bosanskohercegovačkoj borbi za nezavisnost, Komšić je rekao kako su vlastite snage koncentrisane u i oko Armije Republike Bosne i Hercegovine, pod vrhovnom komandom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ostale jedini oslonac u borbi za nezavisnost BiH.
“Ne samo da se nije moglo osloniti na međunarodne snage nego je međunarodni faktor najčešće bio na strani agresora. Tek nakon što je formirana, organizovana i ustrojena Armija RBiH u vojnu snagu sposobnu da izvodi najsloženije vojne operacije i ostvaruje kako taktičke tako i strateške pobjede, kada je postalo jasno da Bosna i Hercegovina neće nestati, i kada je postalo jasno da Armija BiH nesalomljiv faktor, “tek nakon toga smo mogli računati na neki vid pomoći međunarodnih snaga”, poručio je Komšić.
I zato danas, kako je rekao, “ne smije biti nikakve dileme oko toga na koga se u predstojećim izazovima možemo osloniti”.
“Moramo se osloniti na sebe, ali isto tako razgovarati sa svima i sa Istoka i sa Zapada. Razgovarajmo i sarađujmo i sa svima ako će to biti od koristi domovini. Odbacimo sve one tako česte i maliciozne prigovore zbog naših pokušaja saradnje ili uspostavljanja kontakata sa državama koje su nesumnjivo prijateljski nastrojene prema našoj domovini. Nismo dužni nikome da se pravdamo i objašnjavamo”, podvukao je Komšić.
Rekao je kako se eho globalnih promjena itekako osjeti i ovdje u Bosni i Hercegovini.
“Stoga ovaj Dan nezavisnosti dočekujemo sa nikad manjim političkim prisustvom stranog faktora u Bosni i Hercegovini. Jasno i glasno se mora reći da međunarodna zajednica i njena uloga u BiH, kao neki konkretan i djelatan mehanizam, više ne postoji. Izbacimo je iz našeg političkog, akademskog i svakog drugog vokabulara, kako bi makar na nivou jezika i misli uhvatili posljednji voz sa savremenim zbivanjima”, rekao je Komšić.
Komšić je dalje upozorio kako će stvarnost koja slijedi biti potpuno drugačija od ove postdejtonske ere koju je BiH preživjela.
"Funkcionisanje države, sistema i institucija, kako znamo i umijemo, morati ćemo osigurati mi sami", podvukao je.
"Stoga kada govorim o oslanjanju na vlastite snage i kapacitete, ne mislim na puko uzimanje oružja u ruke u odsudnom trenutku, nego mislim na preuzimanje odgovornosti za vlastitu državu. Prošlo je vrijeme u kojem se zbog nefunkcionisanja ove ili one institucije obraćalo stranom ambasadoru. I do sada je to traženje takve dadilje bilo smiješno ali od sada bi moglo biti pogubno”, rekao je Komšić.
Rekao je i to kako su izazovi BiH i Evrope gotovo isti, te da ako još uvijek postoji nešto što se zove evropski put Bosne i Hercegovine on je upravo u imperativu da se i Evropa i Bosna i Hercegovina moraju pozabaviti sobom.
“U tom smislu treba nam biti jasno da Bosna i Hercegovina i Evropa, a šta god mislili kada kažemo Evropa, dijele istu budućnost, da ne kažem i ne budem fatalista, dijele istu sudbinu. To bi trebao biti naš najvažniji vanjskopolitički orjentir u budućnosti”, poručio je Komšić, te zaključio:
“Kakvi god izazovi da nas čekali, a jasno je da neće biti laki, siguran sam da će ih Bosna i Hercegovina savladati jer smo mi svoje najteže ispite državnog samopotvrđivanja davno položili, te pokazali svijetu ko smo i šta smo. Ova država ima razlog svog postojanja i opstojanja. Ona je prirodna i društvena cjelina a ne bilo kakav ideološki ili politički konstrukt nametnut od bilo koga. Ta cjelina, sama po sebi, karakterno i mentalno je specifična, nedjeljiva i neuništiva, kao ljubav bosanskog čovjeka prema domovini, koja traje vjekovima i trajat će dok nas ima".
Bećirović: Pravo na samoodbranu predstavlja osnovno pravo svake države
Bećirović je rekao kako milioni ljudi koji vole Bosnu i Hercegovinu, u državi i inozemstvu, slijede najplemenitiju ideju - ideju slobode. "To je najjača ideja koju je čovjek ikada imao i koju će imati, sve dok ljudsko društvo bude postojalo", rekao je.
Dodao je kako stoljeća iza nas to nedvojbeno potvrđuju: "Bosna i Hercegovina je trajna međunarodnopravna, historijska i politička činjenica. To niko ne može osporiti."
Bećirović je dalje poručio kako je svijet koji smo poznavali do februara 2022. bije bio pravedan, ali i dodao da je ovaj novi, koji se rađa, puno nepravedniji i okrutniji te kako je potrebno biti oprezan.
„Moramo istini pogledati u oči. Postoje destruktivni pojedinci koji zbog ličnog interesa ugrožavaju kolektivni interes Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih građanki i građana da žive u miru i sigurnom okruženju“, rekao je Bećirović, upozoravajući kako se pokušava devastirati ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Bećirović je istakao kako su pred Bosnom i Hercegovinom velika iskušenja i izazovi, te upozorio da svaki pokušaj rušenja ustavnog poretka države Bosne i Hercegovine je čin ugrožavanja mira.
„Nadležne državne institucije, kao i odgovorni predstavnici i vojne snage međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, imaju jasan mandat, dužnost i mehanizme da zaustave i sankcioniraju sve one koji ugrožavaju mir, stabilnost i ustavni poredak."
Bećirović je također podsjetio da „svaki pokušaj rušenja ustavnog poretka države Bosne i Hercegovine je čin ugrožavanja mira“, te kazao:
„Svi oni koji pokušaju ugroziti Dejtonski mirovni sporazum bit će odgovorni za otvaranje Pandorine kutije i za posljedice koje bi mogle biti nesagledive. Moja poruka svim ljudima u našoj državi je da ne dozvolimo da se zbog zaštite interesa privilegiranih pojedinaca izazove kolektivna katastrofa.“
Pozvao je sve političke stranke u Bosni i Hercegovini da djeluju odgovorno.
„Želim se obratiti svim Bošnjacima i Srbima i Hrvatima i svim drugim građanima: Zajedno čuvajmo mir, stabilnost i ustavni poredak koji to garantira. Zajedno ne dozvolimo ponavljanje tragedije iz 1990-ih. Zajedno ne dozvolimo da nas neodgovorni političari odvedu u kolektivnu tragediju. Zajedno spriječimo bilo kakav incident koji će biti pokriće silama mraka za destabilizaciju. Zajedno čuvajmo našu djecu, i bošnjačku i srpsku i hrvatsku i svako drugo dijete“, rekao je.
Prijemu su prisustvovali brojni zvaničnici iz političkog, sportskog, kulturnog, vjerskog i društvenog života BiH, među kojima i reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, te visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Prvi mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, slavi se povodom uspješno provedenog referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, održanog 29. februara i 1. marta 1992. godine. Tada je glasalo 2.073.568 ljudi (izlaznost 63,7 posto građana s pravom glasa u BiH). Za nezavisnost se izjasnilo 99,7 posto osoba izašlih na referendum.
Referendumsko pitanje glasilo je: "Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?"
Nakon izglasavanja nezavisnosti, Bosnu i Hercegovinu priznale su mnoge zemlje svijeta i država je nedugo zatim postala punopravni član Ujedinjenih nacija (UN), kao i brojnih drugih međunarodnih organizacija.
