Ljetni period je pred vratima, a s njim dolazi vrijeme godišnjih odmora i aktivnijih vikenda. Srećom, zemlje regiona nude brojne atrakcije i destinacije, od morskog plavetnila, preko netaknutih prirodnih oaza, do kulturno-historijskih spomenika i mjesta koja oduševljavaju sadržajima, prizorom i pričom.
Rast, razvoj i promocija domaćeg turizma kreće se ubrzano, a kako balkanske zemlje obiluju prirodnim, kulturnim, historijskim krajolicima i aktivnostima, kao neotkriveni biseri postepeno postaju sve popularnije među stranim turistima.
Jedan od razloga zbog kojeg su strani turisti do prije desetak godina izbjegavali posjećivanje ovih prostora je oklijevanje zbog posljedica ratova s kraja 20. stoljeća. No, ta slika se mijenja, a balkanske zemlje slove za neistražen prostor pun avantura i, nažalost, reputacije, ali na radost ovdašnjih ekonomija, dobra je alternativa skupljim destinacijama.
Da se Balkan percipira kao odlična turistička destinacija „na budžetu“ dokazuju brojni natpisi u svjetskim medijima koji analiziraju nadolazeću sezonu, a jedan od njih je tekst na portalu Ecophiles, nazvan „Najbolje od Balkana: Najljepša evropska mjesta za putovanje s ograničenim novcem“, među koje su svrstani Budva u Crnoj Gori, Cavtat u Hrvatskoj i glavni grad Srbije, Beograd.
Njemački list Süddeutsche Zeitung (SZ) u svojoj analizi ljetne sezone na Balkanu prenio je dojam Ricarda Fahriga iz albanske putničke agencije Zbulo.
“Raspad Jugoslavije i ratovi u Jugoslaviji od 1991. do 2001. godine izazvali su mnoge negativne naslove. Ali to je bilo prije više od 20 godina. Tokom proteklih deset godina, slika balkanskih zemalja polako se počela mijenjati”, rekao je on za SZ objašnjavajući da na ovim prostorima još ne vlada masovni turizam i često viđene gužve na atraktivnim turističkim destinacijama.
Izvještaj “New deal Europe” misije koja podržava turizam u jugoistočnoj i balkanskoj regiji Evrope navodi da ova regija nudi izvrsnu vrijednost za novac te da je Albanija jedno od najperspektivnijih odredišta.
Široka turistička ponuda u sedam zemalja regiona na ukupnoj površini od gotovo 280 hiljada kilometara, ipak još nije stigla do značajnijeg broja stranih turista. No, jednom kada se odluče na dolazak, korisno je znati da sezona odmora i aktivnosti na otvorenom na Balkanu počinje u kasno proljeće i završava gotovo krajem jeseni.
Dakle, aktivan odmor i obilazak prirodnih i kulturnih lokacija i atrakcija može početi već s aprilom do juna i kasnije od septembra do kraja oktobra, dok su najtopliji mjeseci – juli, august pa i dio septembra – rezervisani za pronalaženje osvježenja uz more, rijeke ili jezera.
Za početak, gdje na more?
Četiri balkanske zemlje leže na Jadranskom moru, a prema mišljenju mnogih turista, jadranska obala se ubraja među ljepše u svijetu i zato joj se redovno vraćaju kako Balkanci tako i stranci.
Hrvatska, Crna Gora, jedini bosanskohercegovački grad na moru, Neum, i Albanija nude opcije za morski turizam u tolikom obimu da mnogi Balkanci uopšte ne razmišljaju i nemaju potrebu za ljetovanjem u drugim državama i kupanjem u drugim morima.
Prema Hrvatskoj enciklopediji, ukupna dužina kopnene obale Jadranskog mora iznosi 3.690 km.
„Od čega Hrvatskoj pripada 1.777 km, Italiji 1.249 km, Albaniji 396 km, Crnoj Gori 200 km, Sloveniji 47 km i BiH 21 km”, navodi se u online izdanju ove enciklopedije.
Pored toga, dodaje se da je otočna obala Jadranskog mora duga 4.164 km, pa prema tome Hrvatskoj pripada dodatnih 4.058 km, Italiji 23 km, Albaniji 10 km i Grčkoj 73 km.
Gradovi i mjesta na ukupno 6.000 km kopnene i otočne obale Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije, pored primamljivih i obaveznih plaža, obiluju i historijskim građevinama i spomenicima koji svjedoče dugoj prošlosti ovih prostora, a mediteranska arhitektura je poslastica za pogled.
Plaže su raznovrsne, pa svako može odabrati onu koja mu najviše odgovara, bilo da je riječ o šljunkovitoj, pješčanoj ili stjenovitoj.
Široka je i lepeza ponude smještaja, od standardnih privatnih, preko hotela, do kampovanja u bungalovima, kamp-kućicama pa čak i šatorima.
Iskustva turista svjedoče o druželjubivim i susretljivim domaćinima i kvalitetnoj usluzi u bilo kojoj od ove četiri zemlje. Kako bi ugođaj bio potpun, tu su i personalizirane lokalne trgovine i suvenirnice, na prvom mjestu u svrhu razvoja cvjetanja ekonomije, ali i promocije balkanskih obalnih država u svijetu, s obzirom na to da turisti na taj način, uz dobra sjećanja, fizički ponesu dio godišnjeg odmora kući.
Jadranska obala nudi sadržaje za svakoga. Za porodice s djecom ili općentio ljude koji traže mir i odmor tu su mirnija mjesta bogate prirodne, kulturne i gastronomske ponude, dok za mlade i one koji traže zabavu i malo aktivniji odmor postoje gradovi i mjesta s ugostiteljskim objektima na plažama za dnevno druženje, kao i bogatom ponudom za večernje izlaske.
Za Balkance su do prije nekoliko godina na prvom mjestu za morski turizam prvi izbor bile Hrvatska, za njom Crna Gora, dok je Albanija bilježila manje posjeta zbog udaljenosti.
Međutim, inflacija, rast cijena svih životnih potreba i ulazak Hrvatske u EU značio je i podizanje cijena usluga na hrvatskoj jadranskoj obali.
Međutim, to nije značajno utjecalo na dobrobit sezone. Hrvatskoj se pored redovnih domaćih gostiju za godišnji odmor sve češće okreću stranci, a Balkanci zbog manjih troškova radije putuju u turistički već prilično razvijenu Crnu Goru, a u velikoj mjeri i Albaniju, koju mnogi nazivaju turističkim biserom Balkana.
Albaniju zovu i Balijem na Balkanu, zbog plaža s bijelim pijeskom i kristalno čistim, svijetloplavim morem koje mahom pripada jonskoj obali Albanije, s obzirom na to da se na obalama ove države sreću Jadransko i Jonsko more. Zbog toga, ali i dalje pristupačnih cijena smještaja stanovnici regije prebole putovanje koje zna trajati i više od 10 sati kopnenim prevozom.
Pored lijepih plaža, Albanija slovi i za mjesto dobrog provoda, tako da je rado posjećuju oni koji žele aktivan odmor, dok mirniji odmor nudi u sjevernijim i centralnim mjestima na obali, gdje se cijene smještaja za četveročlanu porodicu kreću od 30 do 60 eura po danu.
U Crnoj Gori koja je inače pogodna za odmor svih uzrasta i debljina novčanika, izdvaja se jedna posebna turistička atrakcija Budvanske rivijere – poluotok Sveti Stefan na kojem leži tvrđava iz 1442. godine.
Bivše ribarsko i trgovačko mjesto s čak tri crkve prije pedeset godina pretvoreno je u grad hotel, turističko naselje za one s dubljim džepom, čemu svjedoči činjenica da su tu ljetovala svjetska imena David i Victoria Beckham, Robert De Niro, Sylvester Stallone, Kirk Douglas, Elizabeth Taylor i mnogi drugi.
Hoteli na poluotoku su od 2021. godine zatvoreni, a boravak na četiri plaže je protekle dvije sezone bio besplatan. Još se pouzdano ne zna hoće li ovog ljeta Sveti Stefan ponovno otvoriti vrata luksuzu, stoga posjetitelji još imaju priliku besplatno prošetati ovim, kako ga od milja zovu, draguljem Crne Gore.
Kada govorimo o Hrvatskoj, nezaobilazno je spomenuti Dubrovnik, jedan od gradova koji privlači najveću pažnju turista iz cijelog svijeta od svih mjesta na Jadranu. Uvršten je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine kao ogledalo lijepih i urednih plaža te spoja modernog i historijskog. Zbog svoje srednjovjekovne tvrđave Dubrovnik je grad muzej ili muzej na otvorenom, gdje je i snimana svjetski poznata serija Igra prijestolja.
No, na morskom turizmu ne završava turistička ponuda Balkana, gdje su u red za posjetu stali jezera i rijeke, nacionalni parkovi, planine i aktivnosti poput kampovanja, paraglajdinga, raftinga, jahanja, te posjeta etnoselima i historijskim znamentostima na kopnenom dijelu Balkanskog poluotoka.
Voda za kupanje može biti i slatka
Nije more, ali se poistovjećuje s njim. To je Ohridsko jezero na čijoj se sjeveroistočnoj obali smjestio dragulj Sjeverne Makedonije, grad Ohrid. Slovi za najposjećenije turističko mjesto u državi, a jezero i grad su 1980. godine uvršeni na UNESCO-ovu Listu zaštićene svjetske baštine.
Jezero je nastalo prije ledenog doba i takvo se ubraja u jedno od najstarijih, najčistijih te je svrstano kao sedmo najdublje jezero u Evropi.
Jezero se smjestilo na samoj granici s Albanijom, pa od obale ukupne dužine 96 km – 60 km, na kojima su raspoređene oko 22 plaže, pripada Sjevernoj Makedoniji, a preostalih 36 km Albaniji na čijoj obali je grad Podgradec.
Pored kupanja u „slatkom moru“ i krstarenja, Ohrid ima bogatu gastronomsku ponudu i brojne historijske znamenitosti. Osmanski putopisac Evlija Čelebija je za vrijeme posjeta Ohridu prebrojao da grad s okolinom ima 365 crkava, „jednu za svaki dan u godini“. Danas je taj broj mnogo manji.
Na neprofitnom portalu Balkan Turizam, portalu istoimenog Udruženja građana iz Sremske Mitrovice koji se bavi promocijom i recenzijom turističke ponude Balkana, Ohrid je opisan kao mjesto koje ima dovoljno sadržaja za cjelokupni godišnji odmor.
Posjeta se preporučuje u periodu od aprila do oktobra, a cijene smještaja su pristupačne i tako pogodne za duži boravak.
Najveće na Balkanu, Skadarsko jezero, na granici dijele ponovo Albanija i Crna Gora. Veći dio jezera se nalazi u Crnoj Gori, a dio je Nacionalnog parka, obale su mu razuđene, bogate djelimično močvarnim poluotocima, otocima i rtovima kroz koje se posjetioci mogu provozati čamcem ispod kamenih mostova, što daje dojam močvarne Venecije na Balkanu.
Na jezerskim otocima stoje tvrđave iz doba Osmanskog Carstva kao i srednjovjekovni manastiri, a dom je gotovo 270 vrsta ptica, hiljadu vrsta algi i 40 vrsta ribe, zbog čega je uvršten na Svjetsku listu močvara od međunaordnog značaja.
Ipak, iako se njegova većina nalazi u Crnoj Gori, jezero je nazvano po albanskom gradu Skadar, koji je vrijedan posjete zbog bogatstva historijskih znamenitosti.
Najveći albanski nacionalni park je je Ljogara, koji se nalazi na mjestu susreta i utapanja Jadranskog u Jonsko more. S obzirom na to da se ovaj park nalazi na istoimenoj planini, u turističku ponudu je uvršten paraglajding između planinskog lanca i iznad mora s obučenim profesionalcima.
Rada destinacija i stranih i domaćih turista, jedan od spomenika prirode i nosilaca hrvatskog turizma su Plitvička jezera u Hrvatskoj.
To je nacionalni park u kojem se nalazi niz vodopada i čak 16 prirodnih jezera koji, podijeljeni na gornja i donja, formiraju prirodnu branu, šuma te raznovrsna flora i fauna.
Poznata su po širokom rasponu boja jezera, od azurno plave do tirkizno zelene, pa čak i sive, a koja se mijenja u zavisnosti od količine svjetlosti i minerala ili organizama prisutnih u vodi.
Na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine dolinom gornjeg toka rijeke Une, oko kanjona Unac sve do rječice Krke, na 19.800 hektara prostire se Nacionalni park Una, gdje se smjestio jedan od najljepših bh. vodopada, Štrbački buk visok 24,5 metara.
Uz kompletnu dolinu rijeke protežu se razni kulturni spomenici, kule i tvrđave, a na adama koje je kreirala rijeka Una smješteni su Japodski otoci s turističkim naseljem, gdje posjetitelji mogu iznajmiti smještaj u providnim kupolama i noć provesti doslovno pod vedrim nebom.
Ono zbog čega je Nacionalni park Una poseban je rafting na Uninim brzacima, kao poseban vid sportske rekreacije, avanture i pravog turističkog užitka u trajanju tri sata.
Za spuštanje niz rijeku u gumenom čamcu posjetiteljima nije potrebno iskustvo. Ljeti se na Uni održava međunarodna tradicionalna turističko-sportsko-kulturna manifestacija Una regata, koja za četiri dana u ovo područje privuče veliki broj turista.
Iako prelijepa, rijeka Una je nepredvidiva i izrazito hladna čak i u najtoplijim ljetnim mjesecima, a oni hrabri koji su se u njoj kupali svjedoče o posebnom iskustvu.
Bosna i Hercegovina je zemlja koja se hvali bogatsvom prirodnih izvorskih voda, a kada se nađu na brdovitom reljefu – postaju nepredvidive i zaigrane. Takve su odlične rute za rafting koji se u BiH, pored na Uni, organizuje na još šest rijeka.
Jedan od najatraktivnijih riječnih brzaca u Evropi je rijeka Vrbas, planinska rijeka s nekoliko dionica s visokim padovima za ljubitelje adrenalina.
Rafting na Drini i Tari je toliko popularan da je napravljen i rafting kamp, gdje se još nudi kajaking, kanjoning, jeep safari i vožnja quadovima.
Rafting se još organizuje i na tri hercegovačke tirkizne ljepotice: Neretvi, rijeci Trebižat i Rakitnici, jednoj od najvećih pritoka Neretve, čiji je kanjon jedan od najdubljih u Evropi.
Ako se zadržite u Hercegovini, na Jablaničkom jezeru probajte glamping, posebno iskustvo kampovanja sa svim pogodnostima moderne tehnologije. Šatori su smješteni na drvenim terasama s pogledom na jezero.
Za samo dva i po sata vožnje prema jugu dolazi se do Trebinja, gdje se smjestio jedan od najvećih aqua parkova na Balkanu, površine 79.000 kvadrata i kapaciteta 2.700 osoba. Nazvan je po drugom imenu za Trebinje – Grad Sunca.
Odmor je i na selu
Za one koji više vole kopno, mir, uživanje u čistom zraku, društvo domaćih životinja i tardicionalna domaća jela, Balkan nudi i seoski turizam – koji postaje sve popularnija opcija za izlet, vikend i produženi vid tradicionalnog odmora.
Odmor koji odlikuju boravak u seoskim domaćinstvima u kojima se posjetioci osjećaju kao kod kuće sve češće biraju i strani i domaći turisti.
U takvoj atmosferi mogu birati između pasivnog ili aktivnog odmora u kojem će šetati pješačkim stazama i šumama, ukoliko postoji mogućnost brinuti se o domaćim životinjama i zasadu, jahati konje ili pecati.
Ovaj vid turizma je posebno rasprostranjen širom Srbije, a na ponudi su različita etnosela koja nude niz aktivnosti među kojima su i adrenalinske aktivnosti poput paraglajdinga i sportske rekreacije orijentiring, učenje o snalaženju u prirodi pomoću karte i kompasa za sve generacije.
Gosti rado odsjedaju i u Salašima, srbijanskim ruralnim imanjima s velikim kućama, do dva stoljeća starim enterijerima.
Salaši su karakteristični za Vojvodinu, a s obzirom na to da je taj prostor ravnica, kuće su najčešće okružene voćnjacima, a gazde u ergelama čuvaju konje.
U ostatku zemlje popularne su obične i luksuzno opremljene brvnare ili kućice na drvetu, a za zapadnu i centralnu Srbiju karakteristični su danas modernizirani Vajati.
To su zasebne drvene kućice u dvorištu gazdinstava u kojima su ranije boravili mladenci prve bračne noći ili su služile kao ostava.
Sve popularniji pogotovo u istočnoj Srbiji postaje seoski turizam u gazdinstvu gdje su posjetitelji gosti u nečijem domaćinstvu.
Za njega se najčešće odlučuju stanovnici velikih urbanih sredina gdje se mogu brinuti o životinjama ili dovesti djecu da se upoznaju s njima, učiti o uzgoju organskog voća i povrća ili pecati dok domaćini spremaju tradicionalna jela.
Zbog prirodnih ljepota i historijskih sadržaja, za seoski turizam se preporučuju Šumadija i Fruška gora.
Ovaj vid turizma postaje popularan i u Hrvatskoj kao odlična prilika za upoznavanje autentične lokalne kulture i tradicije te raznih aktivnosti vezanih za poljoprivredu i pravljenje domaćih proizvoda za prodaju.
Promocija turističke ponude Balkana i otklanjanje predrasuda
Svaka od pomenutih zemalja, tačnije većina gradova i mjesta u njima, za sobom vuku dugu i zanimljivu historiju te objekte ili njihove dijelove zaostale iz ranijih vremena.
Oni bude znatiželju kako kod stranih, tako i kod domaćih turista. Najčešće su to stećci, ostaci drevnih gradova ili dobro očuvane srednjovjekovne zidine koje su stajale u svrhu odbrane gradova, zatim vjerski objekti, crkve, džamije i sinagoge, jer je ovaj prostor poznat kao sjecište religija i kultura, ali i dvorci razbacani po sjeveru Hrvatske i Vojvodini.
Kako bi zemlje regiona razvile turizam i otvorile se za primanje većeg broja stranaca, pored intenzivne promocije svega što Balkan nudi, neophodna je bolja i jasnija promocija činjenice da su ratovi završili te da se njihove posljedice rješavaju dijalogom, kao i razbijanje glasina o opasnostima koje bi mogle vrebati na ulicama i time ugrožavati posjetitelje.
Kada se sve predrasude otklone – ostaje avantura popraćena gostoprimstvom. Domaćini koji nude smještaj, radnici u turističkom sektoru, ali i općenito Balkanci, nastoje poslati pozitivnu sliku u svijet o svojim državama, pa je zato i široko poznato gostoprimstvo koje posjetitelji ovdje dožive uz posebno njegovanje porodičnih vrijednosti, pa su gotovo sve atrakcije prilagođene i djeci.
