Unija za Mediteran jedina je euromediteranska međuvladina organizacija koja okuplja 43 države sa ukupno 800 milijuna stanovnika.     Foto: AA

Hrvatska je domaćin 3. ministarske konferencije Unija za Mediteran na kojoj su se okupili brojni predstavnici 43 države članice ovog udruženja, a nakon rasprave će donijeti zajedničku deklaraciju koja se tiče urbanog i održivog razvoja Mediterana.

Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira je u obraćanju na skupu ukazala na povezanost svih država na obali Mediterana, od prehrambene i energetske sigurnosti do dugoročnog razvoja, od prirodnih katastrofa do ekonomskih napetosti.

Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira je u obraćanju na skupu ukazala na povezanost svih država na obali Mediterana, od prehrambene i energetske sigurnosti do dugoročnog razvoja, od prirodnih katastrofa do ekonomskih napetosti.

“Izazovi prelaze granice, stoga smo jači kada se s njima suočavamo zajednički”, poručila je Ferreira.

Naglasila je kako je cilj Unije za Mediteran usvojiti smjernice Ujedinjenih naroda o urbanizaciji i održivom razvoju te ukazala na potrebu poticanja policentričnog razvoja susjednih zemalja i regija.

Hrvatski premijer Andrej Plenković naglasio je opredijeljenost Hrvatske za suradnje koje objedinjuju mediteranske zemlje, pritom istaknuvši učlanjenje, zajedno sa Slovenijom, u EuroMed 9.

“Zajednička nam je pogođenost klimatskim promjenama, visokim koncentracijama stanovništva na obalnim područjima kao i otvorenost prema turizmu kao jednoj od ključnih industrijskih i gospodarskih grana. Svi smo izloženi procesu zagađenja mora, kao i neodrživom korištenju prirodnih resursa, stoga je razvoj održivog urbanizma jedan od ključnih odgovora na ove ugroze i rizike. Održivi urbanizam može značajno pridonijeti dugoročnoj stabilnosti i prosperitetu Sredozemlja, očuvanju okoliša, resursa i kulturne baštine za buduće generacije, društveni razvoj i ekonomsku dobrobit cijele regije”, rekao je Plenković.

Plenković je u svom izlaganju naveo da 56 posto svjetskog stanovništva živi u urbanim područjima te kako će do 2050. taj broj porasti do 66 posto.

Domaćin skupa, hrvatski ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je kako je Mediteran, kojem pripada i Hrvatska, mjesto susreta tri kontinenta, prostor bogate povijesti i kulturne raznolikosti.

Brojni gradovi na obali Jadrana koji se nalaze na UNESCO-voj listi svjedoče o kontinuitetu obazrivog odnosa prema prostoru, njegovim vrijednostima i dugoročno održivom načinu života na Mediteranu, istaknuo je Bačić.

Naveo je kako je Unija za Mediteran nastala uslijed “suvremenih izazova koji zahtijevaju hitno djelovanje i odgovornost prema prostoru kojega ostavljamo generacijama koje dolaze”.

Problemi koje je Bačić naveo su intenzivna urbanizacija, sve veća potrošnja energije te klimatske promjene kojima je i Hrvatska sve više izložena kroz požare, poplave i druge vremenske i prirodne nepogode.

Unija za Mediteran jedina je euromediteranska međuvladina organizacija koja okuplja 43 države sa ukupno 800 milijuna stanovnika, tj. zemlje Europske unije i 15 zemalja južnog i istočnog Mediterana.

TRT Balkan / agencije