Predsjednik Vlade Republike Andrej Plenković sudjelovao je na konferenciji "Hrvatska kao dio Eurozone” u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), gdje je govorio o utjecaju vanjske politike na gospodarstvo.
Premijer Andrej Plenković je naglasio kako je povjerenje bilo jedan od ključnih faktora koji je utjecao na odluku Europskog vijeća da Hrvatska od 1. siječnja 2023. postane 20. članica eurozone.
Upozorio je kako je agresija Rusije na Ukrajinu, u nastavku krize zbog virusa COVID-19, utjecala na rast cijena hrane, energenata i građevinskih materijala te tako je ta nova kriza izvršila inflatorni pritisak na sve članice Europske unije i na cijeli svijet.
Eurozonu je nazvao "sigurnom lukom” koja će omogućiti nastavak gospodarskog rasta Hrvatske i omogućiti da građani i gospodarstva premoste i ovu nadolazeću krizu izazvanu ratom na istoku Europe "za koju nitko ne može procijeniti koliko će trajati”, rekao je Plenković.
Kao ključne elemente politike Vlade Hrvatske istaknuo je Schengen, eurozonu, OECD, kupnju eskadrile borbenih aviona Rafale, Pelješki most te rast BDP-a, plaća i mirovina.
Važnim dijelom gospodarskog napretka Plenković je ocijenio i ulazak Hrvatske u Schengen koji će za sve oblike graničnih prijelaza, za cestovni, brodski i željeznički promet, osim za zračni, stupiti na snagu s 1. siječnjem 2023. Aerodromska tranzicija letova iz Hrvatske u schengenski status nastupit će, zbog tehničkih okolnosti, na snagu 26.-27. ožujka 2023. nakon čega putnici iz Hrvatske neće morati prolaziti graničnu kontrolu.
"Mi smo na istočnomediteranskoj balkanskoj ruti koja je 2015. i 2016. bila glavni kopneni pravac za nezakonite migracije prema zapadnoj Europi. Taj proces je ostavio kolosalne pukotine u političkom spektru zapadnih zemalja čije posljedice osjetimo i dan danas”, izjavio je hrvatski premijer.
Podsjetio je kako je pojam multikulturalnosti Angele Merkel u Europi već dobrano napušten.
Govoreći o predstojećoj jeseni i poskupljenju energenata u cijeloj Europi, Plenković je upozorio na mogućnost socijalnih fraktura u europskim državama koje je potrebno spriječiti.
Ukrajinski sukob, odnosno rusku invaziju, okarakterizirao je kao sukob autoritarnih režima i liberalne demokracije zapadnih društava. U autoritarnim društvima unaprijed se zna pobjednik izbora, ostaje pitanje postotka glasova pobjednika koji svoj opstanak temelji na konfliktnom pristupu, dok je u liberalnim demokracijama ustanovljen poredak utemeljen na pravu, uz multilateralizam i kooperativnost, izjavio je Plenković.
Također, upozorio je na sve veću ulogu društvenih mreža i utjecaj dezinformacija na društvene sustave, ocijenivši da dezinformacije dolaze od onih koji su motivirani direktno ili indirektno plasirati ih u javni prostor putem širenja straha i populizma.
Na konferenciji "Hrvatska kao dio eurozone” sudjelovao je ministar financija u ostavci Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.
