Lideri šest zemalja Zapadnog Balkana okupili su se u Briselu na samitu s liderima EU-a, za koji se očekuje da će se fokusirati na potencijalne zajedničke odgovore na izazove u sve složenijem geostrateškom kontekstu.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izjavio je da je samit EU – Zapadni Balkan u Briselu dobra prilika za razgovor o proširenju Evropske unije.
Milatović je pred početka samita lidera EU – Zapadni Balkan kazao da je u Brisel došao kako bi predstavio sve iskorake koje je Crna Gora napravila proteklih mjeseci u kontekstu evropskih integracija, formiranja nove Vlade i imenovanja u pravosuđu.
“Crna Gora je najnaprednija od svih zemalja kandidata i nadamo se da ćemo vidjeti neke velike pozitivne rezultate od strane Evropske unije i da se ubrza proces. Nadamo se da Crna Gora može postati nova članica Evropske unije do 2028. godine“, poručio je Milatović.
Crnogorski predsjednik je kazao da će se zalagati za princip da svaka zemlja u odnosu na vlastite zasluge ima svoju dinamiku procesa integracije.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani-Sadriu također je kazala da je samit EU – Zapadni Balkan izuzetno važan skup na kojem će se danas i sutra razgovarati o tome kako regiju povesti naprijed.
“Fundamentalna perspektiva zemalja Zapadnog Balkana je članstvo u Evropskoj uniji“, naglasila je Osmani-Sadriu.
Najavila je da Kosovo nastavlja proces integracija i odbrane zajedničkih vrijednosti na kojima je i osnovana Evropska unija.
“Došla sam sa nekoliko poruka i predstavljam narod Kosova. Prvenstveno ću pozvati evropske lidere da hitno ukinu nepravedne i neproporcionalne mjere protiv Kosova koje su uvedene zbog dešavanja u maju. Kosovo je poduzelo sve mjere za deeskalaciju situacije i vjerujem da će EU odgovoriti pozitivno i ukinuti te mjere koje štete svim ljudima na Kosovu“, kazala je Osmani-Sadriu.
Kosovska predsjednica je kazala da se samit održava u vrijeme velikih prevrata u svijetu i da je fundamentalno važno razgovarati o očuvanju mira, sigurnosti, razvoju i proširenju EU-a.
Osmani o odnosima Kosova sa Srbijom: Srbija planira nove napade na Kosovo
Predsednica Kosova Vjosa Osmani-Sadriu izjavila je danas u Briselu, uoči samita EU - Zapadni Balkan, da Kosovo ima informacije o planovima Srbije za nove napade na Kosovo.
Osmani je rekla da će evropske lidere obavestiti o informacijama koje je Kosovo prikupilo sa svojim partnerima u vezi sa ovim planovima Srbije. Istakla je da je neophodno preduzeti preventivne mere kako bi se sprečila destabilizacija regiona od mogućih napada Srbije.
“Danas ću obavestiti sve evropske lidere o informacijama koje su naše bezbednosne institucije zajedno sa partnerima prikupile u vezi sa tim, jer su to alarmi koje svi moramo veoma ozbiljno shvatiti i preventivno delovati kako Srbija više ne bi destabilizovala naš region”, naglasila je Osmani.
Kosovska predsednica je napomenula da je vreme u kome se održava samit, teško za Evropu i svet uopšte, zbog globalnih sukoba. Međutim, dodala je da samit dokazuje važnost mira na Zapadnom Balkanu.
“Srbiju, nažalost, i dalje vode ljudi koji žele da vrate naš region u 90-te. Ne smemo dozvoliti da ovakva logika trijumfuje, zato sa našim partnerima u EU radimo na povećanju bezbednosti na Kosovu i posebno na aspektu bezbednosti oko granice sa Srbijom”, kazala je Osmani.
Kosovska predsednica je govorila i o nacrtu statuta Zajednice opština sa srpskom većinom, koji su 21. oktobra Kosovu dostavili evropski i američki emisari. Osmani je rekla da će zajednicu Kosovo sigurno sprovesti, ako nacrt statuta bude u skladu sa Ustavom, što će proveriti Ustavni sud Kosova.
Komšić: Važno je da se održi kontinuitet razgovora na najvišem političkom nivou
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izjavio je na samitu lidera Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana u Briselu kako je veoma važno da se održi kontinuitet razgovora na najvišem političkom nivou, a da politika EU-a prema BiH mora biti oslobođena svake vrste licemjerja na svim stranama.
“I dalje se nalazimo u veoma složenom geopolitičkom trenutku za Evropu, uzrokovanom agresijom Rusije na Ukrajinu. Situacija je dalje usložnjena disproporcionalnim vojnim odgovorom Izraela na teroristički napad Hamasa na izraelske civile. Nivo neselektivnog razaranja i ubijanja palestinskih civila u Gazi izazvao je velike turbulencije u Evropi i svijetu, te se odrazio i na odnose u Ujedinjenim nacijama i funkcioniranje njenih institucija. Emocije koje su u stanju podići tenzije nije moguće lokalizovati na regione sukoba. Mediji i društvene mreže prenose emocije u druge krajeve svijeta s neizvjesnim ishodima“, kazao je Komšić.
Ukazujući na geopolitički kontekst u kojem se razgovara u Briselu o daljem pravcu integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, Komšić je kazao da je to dobro jer aktivna uloga Evropske unije i njeno političko prisustvo mogu osujetiti potencijalne namjere za izazivanje konfliktnih situacija koje bi mogle dovesti do eskalacije i u našem regionu.
“Mislim da nikome razumnom u regionu eskalacija ne odgovara. Zbog toga krenimo razgovarati o oživotvorenju perspektive koja se nudi Zapadnom Balkanu približavanjem Evropskoj uniji. Iz perspektive Bosne i Hercegovine, jasno nam je da je naš kandidatski status, stečen prije godinu dana, kao i nedavna uslovna preporuka Evropske komisije za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, rezultat upravo napete geopolitičke situacije na granicama Evropske unije i da dobijanje kandidatskog statusa nema baš nikakve veze sa ispunjavanjem standarda i realizacijom preuzetih obaveza“, istakao je Komšić.
Zahvalivši i Evropskoj komisiji i Vijeću EU-a na pozitivnom odnosu prema Bosni i Hercegovini, Komšić je kazao da bi volio da može reći da je pomak u statusu EU integracija Bosne i Hercegovine zasluga bh. institucija, ali da nije zadovoljavajući napor na usvajanju zakonodavstva i izgradnji profesionalnih kapaciteta državne uprave.
Ističući da podcjenjivati subjektivan odnos građana prema sistemu vrijednosti na kojem je zasnovana EU može dovesti do odustajanja samih tih građana od EU, Komšić je upozorio “da sistem vrijednosti za koji vjerujemo da još postoji u EU, nas u Bosni i Hercegovini čini opredjeljenim da budemo dio EU“, navode iz Predsjedništva BiH.
“Odustajanje od tih vrijednosti odvratit će bh. društvo i od same EU, a EU će dobiti još jedan izvor nestabilnosti na svojim granicama. Tu prije svega mislim na podršku eliminaciji diskriminacije po osnovu vjerske, etničke, rasne, političke ili bilo koje druge pripadnosti, što jamči Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koja je sastavni dio našeg Ustava. Stoga, u kontekstu vladavine prava, kao jednog od reformskih prioriteta iz nacrta 'Plana reformi' Bosne i Hercegovine, smatram da ključno mjesto zauzima implementacija šest presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić-Finci, Pilav, Zornić, Šlaku, Pudarić i Kovačević“, naglasio je Komšić.
Plenković: Zagovarat ćemo dalji napredak BiH
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da će se na večerašnjem samitu EU - Zapadni Balkan u Briselu zalagati da Bosna i Hercegovina uhvati korak sa susjedima i ubrza proces integracije u Evropsku uniju.
“Drago mi je da imamo ovaj samit Evropske unije i zemalja jugoistočne Evrope, Zapadnog Balkana. Podsjećam da sam godinama zagovarao da se ovakvi sastanci održavaju sistemski. Sjetit ćete se da smo od Soluna 2003. do Sofije 2018. imali 15 godina bez samita u punom formatu. Važan sastanak je bio i onaj u Zagrebu za vrijeme hrvatskog predsjedavanja“, kazao je Plenković.
Premijer Hrvatske je dodoao da su bili i sastanci u Sloveniji i Albaniji i da je i ovaj današnji skup priprema za sutrašnji razgovor Evropskog vijeća o proširenju, koje je jedna od glavnih tema samita.
“Zadovoljni smo da se šalje poruka poticaja na reforme, veće poticajne podrške zemljama regije, boljeg međusobnog povezivanja, posebno infrastrukturnog, a mi ćemo zagovarati dalji napredak Bosne i Hercegovine koja je nama posebno važna i bitna te da se i ona uključi i ulovi korak sa drugim zemljama regije koje su u ovom trenutku ispred nje. Crna Gora i Srbija pregovaraju, Albanija i Sjeverna Makedonija su također institucionalno ispred, a mi želimo da i BiH napreduje nakon što smo joj pomogli 2016. da podnese zahtjev i nakon što smo se lani borili da dobije status države kandidata. Sada ćemo se truditi da dobije najbolji mogući kontekst zaključaka za perspektivu otvaranja pregovora“, naglasio je Plenković.
Istakao je da na samitu očekuje od lidera iz regije da pokažu koliko su motivirani da poduzimaju reformske korake i da se prikaže šta se učinilo u proteklom periodu.
“Taj veliki, kompleksni, transformativni proces proširenja ima svoje etape i svaka od zemalja vozi svojom brzinom, a ponavljam da je nama u nacionalnom interesu da i BiH dobije ubrzanje“, poručio je Plenković.
