Bilo da se nalaze pored riječnih, morskih ili kopnenih površina, balkanske pećine krase brojni pećinski ukrasi i stanište su stotina životinjsih i biljnih vrsta.
Svojom jedinstvenošću, godinama privlače mnoge lokalne i strane turiste i postaju sve atraktivnije lokacije na svjetskoj turističkoj sceni.
Po čemu se pećine u regionu razlikuju od svjetskih?
Speleolog Mladen Samardžić već dosta dugo radi na njihovoj valorizaciji, ne samo speleoloških objekata već i drugih Zaštićenih područja.
"Ne pravimo razliku i sve imaju veliku vrijednost i značaj. Svaki speleološki objekat je sam po sebi izazov i razlikuje se po svemu, od faune do pećinskih ukrasa pa paleontoloških nalaza, strukture pećine, starost pećin, legendi... Sve je to jako interesantno za prave slušaoce kojih je nažalost jako malo", rekao je Samardžić za TRT Balkan.
Samardžić je naglasio da turistička uređenja i obilasci pećina nisu ni upola lijepi kao avanturistički, kao i da sama promjena prirodnog stanja narušava prirodni poredak.
Budućnost životinjskog svijeta u pećinama
Kako na Balkanu postoji velik broj pećina, diverzitet faune u njima je veoma visok.
Međutim, životinje koje naseljavaju pećine posjeduju mehanizme prilagođavanja ovim specifičnim uvjetima života: odsustvo ili potpuna atrofija čula vida, odsustvo pigmenta, izrazito razvijeno čulo dodira.
"Znamo da je većina pećina stanište najugroženije grupe sisara u Evropi – slijepog miša (Microc hipoptrea), koji pripada endemskoj entemofauni, moramo povesti računa o njima i svim ostalim mikroorganizmima koj su tu nastanjene. Ako budemo nastavili da gradimo i mijenjamo prvobitno stanje prirode i budemo pravili betonska turistička mjesta, vrlo brzo će postati beživotna i bez ikakve budućnosti. Ovo su samo neke od stvari na koje moramo da obratimo pažnju i radimo na održivom razvoju i zaštiti biljnih i životinjskih zajednica. To možemo kroz edukaciju najmlađih (organizovanju radionica, seminara, škola, izleta, prikazivanje filmova), sve u cilju podizanja svijesti o značaju i zaštiti životne sredine. I samo tako možemo sačuvati i ostaviti budućim generacijama da uživaju u prirodnim blagodetima jer ako sada uništimo prirodu u cjelini uništavamo sami sebe i našu djecu. I na kraju „ MI smo dio prirode, ne priroda dio nas“
Jedinstvena - vjetrenica
Stalaktiti, stalagmiti, meandre… samo su neki od pećinskih ukrasa koji očaravaju svojom ljepotom Bosnu i Hercegovinu.
Vjetrenicu karakterizira iznimno bogat pećinski svijet u kojem je zabilježeno više od 200 životinjskih vrsta, od kojih je najmanje 90 troglobionata.
Najpoznatija je endemska čovječija ribica. U podnožju romanijskog masiva, u kanjonu rijeke Prača, smjestilo se još jedno čudo prirode – pećina Govještica, raj za speleologe.
S gotovo 10.000 m dužine, smatra se kao najduža pećina u Bosni i Hercegovini. Govještica nije interesantna samo zbog svoje veličine, nego ima i veliki značaj kao stanište brojnih životinjskih vrsta.
Može se pohvaliti postojanjem kolonije od nekoliko hiljada šišmiša, kao i račića i leptirica. Ovdje su pronađeni i ostaci izumrlog pećinskog medvjeda iz perioda mamuta i ledenog doba.
Sniježno carstvo u srcu Durmitora
Crna Gora ima bogato kraško područje i veliki broj speleoloških objekata. Samo na teritoriji Cetinja ima ih više od 1000.
U Ledenoj pećini na Durmitoru zima nikad ne prestaje. Ledeni stalaktiti i stalagmiti izazivaju divljenje posjetilaca na 2.156 mnv.
Pećina je dugačka oko 40 metara i široka oko 20, a ledenim dahom u sred vrelih ljetnjih mjeseci rashladiće sve posjetioce.
Hrvatsku pećine krase od planina do mora
Cerovačke pećine najveći su pećinski kompleks u Hrvatskoj. Impresivni kompleks podzemnih hodnika, kanala i dvorana ispunjen je pećinskim ukrasima, stalaktitima i stalagmitima.
Osim pećina koje se nalaze ispod planina, hrvatsko podzemlje skriva i niz fascinantnih lokacija ispod koje svojom ljepotom intrigiraju i ostavljaju bez daha ispod mora. Modra pećina na otoku Biševu je jedinstveno čudo prirode.
Sunčeva svjetlost ulazi kroz podvodni otvor pećine i odbija se od bijelog dna, bojeći kristalno čistu morsku vodu Jadrana u prekrasnu safirno plavu boju.
Zrake sunčeve svjetlosti unutar pećine stvaraju najspektakularniju nijansu plave boje u većini slučajeva između 11 i 14 sati.
Ukrasi u različitim oblicima
Stopića pećina nalazi se na severoistočnoj strani planine Zlatibor u Srbiji.
Zbog svojih prirodnih karakteristika, očuvanja morfoloških i hidroloških obilježja, prvenstveno bigrenih kada, kao jedinstvenih po veličini i načinu nastanka, očuvanja endemičnih vrsta pećinske flore, životne sredine i ljepote predela, Stopića pećina je Uredbom Vlade Republike Srbije 2005. godine stavljena pod zaštitu države kao spomenik prirode, zaštićeno prirodno dobro od izuzetnog značaja.
Stopića pećina, pored pećinskih ukrasa, ima bigrene pećinske kade, koje se veličinom i dubinom (neke i do sedam metara) izdvajaju od drugih u Srbiji.
