Prema podacima sistema eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od januara do kraja avgusta ostvareno 16,2 miliona dolazaka i 88,5 miliona noćenja, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i dva posto u noćenjima.
Iz Hrvatske turističke zajednice navode da su rezultati za prvih osam mjeseci ove godine isti u poređenju s 2019. godinom.
Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice naveo je da turistički promet ostvaren u samoj špici sezone, odnosno u julu i avgustu potvrđuje uočene trendove prema kojima gosti u Hrvatskoj ostvaruju više dolazaka, ali se zadržavaju nešto kraće.
"Ovakva dinamika prometa je i logična ako znamo da su tijekom prošle godine globalna putovanja i dalje bila najintenzivnija u glavnim ljetnim mjesecima, dok je ovo prva godina nakon pandemije u kojoj ne postoje restrikcije i ograničenja u putovanjima te prva godina u kojoj se u potpunosti vratila sva naša konkurencija. Kada na sve to dodamo utjecaj globalne inflacije te i dalje prisutni sukob u Ukrajini, možemo zaključiti kako je Hrvatska unatoč svim okolnostima ostvarila odličan rezultat, kojeg ćemo dodatno učvrstiti u nadolazećem razdoblju posezone za koju su promotivne aktivnosti u tijeku i za koju imamo jako dobre najave", izjavio je Staničić.
Gledano po županijama, tijekom prvih osam mjeseci najviše dolazaka i noćenja ostvareno je u Istri, Splitsko-dalmatinskoj županiji, Kvarneru, Zadarskoj županiji, te Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U Zagrebu je ostvareno 1,6 miliona noćenja što je 15 posto više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,9 miliona noćenja što je 14 posto više nego lani.
"Veseli nas što se i kroz ljetno razdoblje nastavio pozitivan trend turističkih rezultata. Nakon najbolje predsezone u povijesti hrvatskog turizma, s velikim optimizmom ulazimo i u razdoblje posezone, za koju su najave izvrsne. Kontinentalne županije bilježe i bolje rezultate nego 2019. i 2022. godine, što je važno, jer ukazuje na činjenicu da uistinu imamo potencijala za razvoj turizma u cijeloj Hrvatskoj. Ovi rezultati potvrda su da je moguće postići regionalno uravnoteženiji i cjelogodišnji turizam, što je jedan od preduvjeta kako bi hrvatski turizam ostao konkurentan i u budućnosti", navela je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta Hrvatske.
Prema destinacijama, najviše je noćenja tokom prvih osam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih osam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (18,8 miliona noćenja), Hrvatske (10,6 miliona ), Slovenije (devet miliona ), Austrije (6,6 miliona) i Poljske (5,7 miliona noćenja).
Trend s više turističkih dolazaka, ali s kraćim boravcima u destinacijama potvrđen je i tokom avgusta u kojem je u Hrvatskoj, prema podacima sistema eVisitor, ukupno ostvareno 4,6 miliona dolazaka i 31,5 miliona noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od jedan posto u dolascima i zaostatak od dva posto u noćenjima.
