Hrvatska: Imamo krizu, ali najvjerovatnije ne i recesiju

Na konferenciji se govorilo i o stabilnosti opskrbe energentima u srednjem roku, kao i o cijenama energenata i njihovom utjecaju na kompletno tržište, s obzirom na to da su evropske elektrane uveliko ovisne o plinu koji se uvozio uglavnom iz Rusije, što je izazvalo inflaciju 10,7 posto u oktobru.

Energetski stručnjak Igor Dekanić rekao je kako su profitirali oni koji prodaju energiju Evropskoj uniji, s tim da je umjesto Rusiji, veliki dio profita otišao u zemlje OPEC-a, na Bliski istok i u Sjedinjene Američke Države koje su posljednjih godina ponovo postale najveći svjetski proizvođač i izvoznik nafte i plina.

“Potrebno je napraviti diverzifikaciju izvora nabavke. Evropa je nekada imala načelo, kojega se držala, kako je potrebno imati najmanje tri izvora iz tri dobavna pravca, što garantira energetsku sigurnost. Poštivanjem toga načela jeftini uvoz iz Rusije bi se maknuo ustranu, ali to nije jednostavno. Dugoročna energetska strategija podrazumijeva ulaganje u izvore i u znanje, što nije jeftino”, izjavio je Dekanić.

Smatra kako Hrvatska trenutno tek donekle postaje ovisna o LNG-u i plinu iz SAD-a, no kako je to tako jer hrvatski LNG terminal na Krku služi i za opskrbu zemalja regije. Dekanić je dodao kako je zapadna Evropa od završetka Drugog svjetskog rata kulturno i ekonomski naslonjena na SAD, tako da stvari ostaju nepromijenjene.

Ocijenio je kako je u Hrvatskoj zbog deindustrijalizacije već uveliko smanjena potrošnja energije, tako da mjere štednje koje se najavljuju u ostatku Evrope neće biti potrebno primjenjivati u mjeri u kojoj će one biti na snazi u evropskim industrijskim velesilama.

Naveo je podatak kako je proizvodnja plina u Hrvatskoj s godinama prirodno opadala zbog pražnjenja postojećih ležišta, zbog nedostatka novih istraživanja te zbog protivljenja javnosti prema istraživanju i ulaganju u ugljikovodike.

“Imamo krizu, ali nas najvjerovatnije ne čeka recesija. Na globalnom nivou događa se usporavanje ekonomske aktivnosti, no rast potrošnje stanovništva, infrastrukturni i ostali radovi te smanjenje uvoza, koje nije vezano za rast cijena energenata, imaju pozitivan doprinos na rast BDP-a. U ovoj godini stope rasta BDP-a bit će veom visoke, u sljedećoj će se dosta usporiti, ali to nije recesija”, izjavila je Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Dodaje da su troškovi života rapidno porasli, kao i troškovi poslovanja, no najavu podizanja kamatnih stopa od centralnih banaka Ivanov smatra korakom prema recesiji.

“Oni koji štede, neka štede i dalje, oni koji ne mogu štedjeti, naravno da će biti posebno zakinuta kategorija stanovnika jer ih inflacija najviše pogađa”, ocjenjuje Ivanov.

„Rast cijene energenata će se nastaviti, pogotovo u Evropi, naročito rast cijene plina, a energetska kriza do 2024. godine neće završiti“, zaključuje Ivanov.