U Zagrebu je u toku dvodnevni ministarski sastanak u okviru IV sastanka Partnerstva za transatlantsku energetsku i klimatsku suradnju (P-TECCP), koji je usredotočen na jačanje transatlantske energetske solidarnosti i osiguranje napora za energetsku tranziciju i jačanje energetske sigurnosti te daljnje regionalne integracije.
Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je ovaj ministarski sastanak posvećen energetici, u svjetlu energetske krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, odlična prilika da se raspravi o izazovima s kojima se zapad suočio u proteklih godinu dana te da se donesu smjernice strategije za vrijeme koje slijedi.
"Pozicija Hrvatske vrlo je jasna; osigurati sigurnost opskrbe energentima što smo učinili, jer u ovoj godini tektonskih poremećaja u Hrvatskoj je bilo dovoljno nafte, plina i električne energije. Sva ta tri energenta bila su dostupna hrvatskim građanima i gospodarstvu po priuštivim cijenama. Učinili smo napore kako bi na europskoj razini, kada govorimo o cijeni plina, utjecali na tržišta, burze i trgovce pa i špekulacije, što je dovelo do smanjenja velikog rasta cijena plina, čime se automatski smanjuje cijena struje", rekao je Plenković.
Dodao je kako se razgovaralo o energetskoj sigurnosti, diverzifikaciji i energetskoj tranziciji s obzirom na izazove s kojima se svijet trenutno suočava. Kao glavni potencijal obnovljivih energija Hrvatske naveo je hidroelektrane, ali i potencijale za ulaganja u solarne i vjetroelektrane te geotermalne izvore, kao i korištenje vodika kao energenta.
Ocijenio je kako Hrvatska ima stratešku poziciju postati regionalno energetsko čvorište za zemlje susjedstva putem LNG terminala, plinovoda i naftovoda. Hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović u svom je obraćanju okupljenima posebno naglasio važnost LNG terminala na Krku za ukapljeni prirodni plin, naglasivši ako je ovaj projekt tek u svjetlu ukrajinske krize pokazao svoju važnost za energetsku diverzifikaciju Hrvatske, ali i susjedstva.
"Povećanjem kapaciteta LNG terminala s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina te proširenjem plinovodne mreže, otvorit ćemo mogućnost opskrbe za druge zemlje i time postati faktor stabilnosti u ovom dijelu svijeta", izjavio je Filipović.
Posebno je ovaj terminal važan za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, naveo je Filipović.
Na sastanku su sudjelovali i ministrica za energetiku SAD-a Jennifer Granholm te ministar energetike Ukrajine German Galuščenko, kao i brojni drugi dužnosnici i stručnjaci s područja energetike.
Dvodnevni skup (P-TECCP) organiziraju hrvatsko Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo energetike Sjedinjenih Američkih Država, Američko-srednjoeuropsko poslovno udruženje i Atlantsko vijeće.
