Kakva je umiješanost Irana u sukob u Ukrajini?

Sedmomjesečne borbe u Ukrajini rezultirale su sa desetine hiljada mrtvih na obje strane, povećavajući globalni strah od moguće eskalacije sukoba u susjedne zemlje i druge regije u kojima su Zapad i Rusija na suprotnim stranama.

Nedavni napadi ruskih dronova na različite ukrajinske gradove nakon smrtonosnih eksplozija na Kerčkom mostu, koji povezuje poluostrvo Krim, koji je anektirala Moskva, sa ruskim kopnom, uznemirili su zapadne prijestolnice jer su naoružane bespilotne letjelice bile iranske proizvodnje.

Dok Iran poriče prodaju svojih dronova Rusiji i njihovu upotrebu u sukobu u Ukrajini, globalno je prihvaćeno da su iranske proizvodnje, što pokazuje kako je sukob privukao druge regionalne aktere poput Teherana. Rusija takođe negira da je koristila iranske dronove protiv Ukrajine.

“Neki nezvanični izvori u Iranu prihvataju da je Teheran ove ratne letjelice prodao Rusiji. Iran ima svako pravo da prodaje svoja ratna sredstva bilo kojoj državi, niko ne može spriječiti zemlju u tome”, kaže politički analitičar iz Teherana koji želi ostati anoniman.

Dok Iran vidi Rusiju “kao tržište”, iranski analitičar ne vjeruje da je Teheran u potpunosti na ruskoj strani u ukrajinskom sukobu, pozivajući se na nedavno uzdržano glasanje ove većinske šiitske zemlje u UN-u u vezi s referendumima Moskve u istočnim i južnim regijama Ukrajine održane prije dvije sedmice.

Tada je ogromna većina glasala za osudu ruskih "nezakonitih takozvanih referenduma", a Iran se nije pridružio tome, dok je manjinska grupa, uključujući Bjelorusiju, Siriju, Nikaragvu i Sjevernu Koreju, glasala protiv osude UN-a o aneksiji Moskve.

Ali analitičar takođe ističe sve veću ovisnost Irana o Rusiji u pogledu političkih i ekonomskih potreba. “Oni ne mogu biti protiv Rusije u ovom sukobu“, kaže on za TRT World. “Trenutno su samo dronovi. Ali ako Rusija bude tražila više, moraju se složiti sa svime što veliki brat želi”, ističe, misleći na mogućnost da bi Iran mogao povećati svoje učešće u ukrajinskom sukobu kako se rat produbljuje.

“Blizu smo zime i trebaće im neki resursi poput hrane i druge stvari“, kaže on, misleći na logističke potrebe Rusije. Drugi analitičari takođe skreću pažnju na činjenicu da Rusiji ponestaje oružja kako se vojni sukob odugovlači, što mnoge kreatore politika u Kremlju čini nervoznim.

Prema kijevskim obavještajnim službama, Rusija je zahtijevala od Irana da proda hiljade svojih bespilotnih letjelica Shahed-136 za upotrebu na ukrajinskim teritorijama. Čini se da je čak i Teheran nedavno prepoznao da je ruska upotreba iranskih bespilotnih letjelica prešla tačku uvjerljivog poricanja te zemlje. Teheran "ne bi trebao ostati ravnodušan" prema ruskoj upotrebi iranskih bespilotnih letjelica protiv Ukrajinaca ako se to dokaže, rekao je u ponedjeljak iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian.

“Rusi su kupili borbene dronove iranske proizvodnje i očigledno stotine iranskih dronova kamikaza. Oni popunjavaju prijeko potrebnu prazninu u ruskim vazdušnim sposobnostima i omogućavaju Rusima da 24 sata dnevno vode rat dublje u Ukrajini”, kaže Edward Erickson, bivši američki vojni oficir i penzionisani profesor vojne istorije na Odsjeku za ratne studije na Univerzitetu Marine Corps.

Kao rezultat toga, u sadašnjim okolnostima, i Rusija i Iran su potrebni jedni drugima, smatraju analitičari. “Može li Teheran nešto izgubiti? Iran sebe vidi potpuno usamljenog, i sada imaju samo Rusiju i moraju je zadržati”, kaže iranski analitičar. Iran se dugo suočavao sa oštrim zapadnim sankcijama, a njegova izolacija se dodatno povećala nakon američkog povlačenja iz ključnog nuklearnog sporazuma 2018. godine.

Rusko-iranska vojna saradnja

Rusija i Iran su dugo bili saveznici u kritičnim regijama od Sirije do centralne Azije, a odnedavno i u ukrajinskom sukobu, koji je najnoviji nastavak veza između dvije euroazijske države. U građanskom ratu u Siriji obje države su se zajedno borile protiv anti-Assadovih snaga, produbljujući njihovu političku koordinaciju.

“Čini se da je vrhovni vođa Ali Khamenei zaključio da bi Putinov neuspjeh u Ukrajini mogao potkopati jednog od jedinih iranskih saveznika i tako oslabiti iransku poziciju u regiji“, kaže Ali Vaez, direktor Međunarodne krizne grupe za Iran, pritom misleći na veze Teherana s Rusijom u ukrajinskom sukobu.

“Stoga Iran u Ukrajini radi isto što je radio u Siriji da spasi Assadov režim: odlučuje da postane ratoboran u sukobu daleko od svojih granica“, kaže Vaez za TRT World. Aktuelni antivladini protesti u Iranu takođe su velika zabrinutost za establišment Teherana, koji ih vidi kao zapadnu zavjeru protiv zemlje, gurajući državu bliže Rusiji.

Uprkos sve većim vezama između Moskve i Teherana, Vaez, međutim, vjeruje da Iran vjerovatno neće pružiti savezničke kopnene snage Rusiji za borbu protiv Ukrajinaca kao što je to učinio u sirijskom sukobu u kojem su se mnoge šiitske jedinice koje su bile saveznici Teherana borile zajedno s Rusima kako bi zadržale Assadov režim na vlasti.

“Postoji granica koliko daleko Iran može ići u svojoj podršci Rusiji. Može dijeliti svoju asimetričnu tehnologiju ratovanja, ali je malo vjerovatno da će obezbijediti kopnene snage u mjeri koja bi promijenila stanje na terenu”, kaže on.

Poput Vaeza, iranski analitičar sa sjedištem u Teheranu također vidi malu mogućnost raspoređivanja proiranskih šiitskih militanata u Ukrajini, vjerujući da su Ukrajina i Sirija dva različita bojna polja za Iran.

Pobuna protiv Assada bila je bliska prijetnja Iranu, kaže on, dodajući da je umiješanost Teherana u različite sukobe od Sirije do Afganistana donekle povezana s njegovom političkom ideologijom zasnovanom na revolucionarnim korijenima. Ali, kako kaže, politička situacija u Ukrajini je drugačija od one u Siriji ili Libanu.

S druge strane, prema zapadnim zvaničnicima, Teheran je rasporedio svoje trenere na poluostrvu Krim kako bi pomogao ruskoj vojsci da bolje i preciznije upravlja iranskim bespilotnim letjelicama na ukrajinskim teritorijama, pokazujući sve veću uključenost te bliskoistočne zemlje u sukob. Teheran takođe razgovara s Moskvom o slanju raketa zemlja – zemlja i drugih raketnih sistema Rusiji, tvrde drugi izvori.

“Tvrdi se da su iranski tehničari za dronove raspoređeni na poluostrvu Krim. Ne bi me iznenadilo da Iran pošalje pilote dronova kao plaćene ruske plaćenike. To bi pomoglo Putinu, kao i pružilo iranskoj vojsci veoma dragocjeno borbeno iskustvo za njene pilote i tehničare za dronove”, kaže Erickson za TRT World.

Povećanje rusko-iranskog vojnog saveza zabrinjava ne samo Izrael, zemlju koja ima različite probleme sa proteheranskim grupama – uključujući libanski Hezbollah do nekih palestinskih grupa – već i zemlje poput Saudijske Arabije i UAE, koje se takmiče sa šiitskom većinom kako bi imale primat na Bliskom istoku.

“Mnogo prije ukrajinske krize Iran je prebacio svoje bespilotne letjelice svojim partnerima u Siriji, Iraku, Bahreinu, Palestini, Libanu i Jemenu. Nakon borbenog testiranja u tim regijama sada je u stanju proizvoditi dugotrajne bespilotne letjelice na srednjim visinama i bespilotne letjelice tipa kamikaze koje su daleko isplativije od zapadnih verzija”, kaže Ulas Pehlivan, vojni analitičar.

Koliko su efikasni iranski dronovi?

Iako je Iran značajno unaprijedio svoju tehnologiju bespilotnih letjelica posljednjih godina, njihova efikasnost nije nimalo bliža visoko razvijenim naoružanim bespilotnim letjelicama poput TB2, turskih dronova Bayraktar, prema mišljenju vojnih stručnjaka.

Ali duga istorija zapadnih sankcija natjerala je Iran da svoju odbrambenu industriju učini samoodrživom, tjerajući zemlju da razvije vlastite rakete i raketne tehnologije, kaže Pehlivan.

“Bespilotna letjelica Shahed-136 tipa kamikaza za jednokratnu upotrebu koristi sisteme satelitske navigacije za navođenje i njena preciznost nije velika, stoga se koriste u jatima. Njihov efektivni domet je vjerovatno manji od polovine službeno prijavljenih 1.000 kilometara”, kaže Pehlivan za TRT World. Kako ističe, ove bespilotne letelice se takođe mogu eliminisati pomoću ometača i raznih sistema protivvazdušne odbrane i protivavionske artiljerije.

Ali prošlosedmično široko rasprostranjeno uništavanje širom ukrajinskih teritorija takođe pokazuje da, kada se dronovi iranske proizvodnje koriste u velikoj mjeri, nije izvodljivo pokriti sva područja sistemima protivvazdušne odbrane, stoga je potrebno odrediti prioritete zaštite za Ukrajinu u skladu s tim, kazao je Pehlivan.

“Čini se da su vrlo korisni u napadima na elektrane i energetske sisteme. Koriste se i za izvođenje terorističkih napada protiv ukrajinskih civila. Oni dopunjuju postojeće ruske vazdušne kapacitete i sisteme. Štaviše, ukrajinsku protivvazdušnu odbranu i sistem uzbunjivanja drže na straži 24/7, što je veoma iscrpljujuće i skupo”, kaže Erickson. “Sve u svemu, ovo je veoma isplativo za Rusiju“, dodaje on.

Zabrinutost Ukrajine u vezi s iranskim dronovima bila je očigledna i u nedavnim izjavama u Kijevu.

"Moramo imati instrumente za neutralizaciju raketnih prijetnji rusko-iranskog vojnog saveza", rekao je prošle sedmice ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov. Pozvao je Zapad da rasporedi protivraketni odbrambeni sistem Patriot u Ukrajini, pozivajući na dodatne sankcije Teheranu.