Cijene nafte rasle su konstantno posljednjih nekoliko dana zbog povećanja zabrinutosti za opskrbu u Evropi, nakon što je Rusija, ključni opskrbljivač naftom i prirodnim plinom u regiji, dodatno smanjila opskrbu plinom.
Pritisak Rusije
Rusija je ove sedmice posebno pojačala pritisak na opskrbu Evrope plinom jer je ruska kompanija Gazprom objavila da će opskrba Njemačke kroz plinovod Sjeverni tok 1 pasti na samo 20 posto kapaciteta.
Zbog ruskog reza opskrbe, evropske države neće moći ispuniti ciljeve za ponovno punjenje skladišta prirodnog plina prije potražnje u zimskom periodu. Najveća evropska ekonomija Njemačka već je nagovijestila da će morati racionalizirati potrošnju u industriji kako bi se građani mogli grijati tokom hladnih zimskih mjeseci.
To bi krajnje korisnike moglo potaknuti da plin zamijene naftnim derivatima, posebno dizelom. Ipak, i to donosi određeni rizik, budući da upravo Rusija opskrbljuje regiju većinom dizelskih goriva, pa stručnjaci procjenjuju da će vozačima cijene goriva i dalje rasti.
"Više cijene plina, potaknute pritiskom Rusije, mogle bi dovesti do dodatnog prelaska s plina na sirovu naftu i podržati cijene nafte", rekao je Hiroyuki Kikukawa iz Nissan Securitiesa.
Stoga smo detaljno istražili koje države su najveći proizvođači i potrošači nafte, koju često nazivaju i “crnim zlatom“.
U ovom istraživanju, u kojem su prezentirani podaci Američke uprave za energetske informacije (EIA), nafta uključuje sirovu naftu, sve ostale naftne tečnosti i biogoriva, a proizvodnja uključuje domaću proizvodnju sirove nafte, sve ostale naftne tečnosti, biogoriva i dobit od prerade u rafineriji.
Deset najvećih proizvođača nafte
Prema podacima Američke uprave za energetske informacije, deset najvećih proizvođača nafte u 2021. godini su Sjedinjene Američke Države, Saudijska Arabija, Rusija, Kanada, Kina, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Brazil, Iran i Kuvajt.
SAD je sa 18,88 miliona barela dnevno, ili 20 posto ukupne svjetske proizvodnje, najveći proizvođač nafte. Potom slijedi Saudijska Arabija sa 10,84 miliona barela dnevno, ili 11 posto ukupne svjetske proizvodnje, i Rusija sa 10,78 miliona barela, odnosno oko 11 posto ukupne svjetske proizvodnje nafte.
Deset najvećih potrošača nafte
Deset najvećih potrošača nafte u 2019. godini su bili Sjedinjene Američke Države, Kina, Indija, Japan, Rusija, Saudijska Arabija, Brazil, Kanada, Južna Koreja i Njemačka.
SAD je sa 20,54 miliona barela dnevno, ili 20 posto ukupne svjetske potrošnje, najveći potrošač nafte. Iza slijede Kina sa 14,01 milion barela dnevno, ili 14 posto ukupne svjetske potrošnje, i Indija sa 4,92 miliona barela, odnosno pet posto ukupne svjetske potrošnje nafte.
U međuvremenu, proizvodnja nafte u SAD-u je, prema najnovijim podacima EIA, u junu 2022. godine iznosila 12,1 milion barela dnevno.
Cijene nafte u značajnoj mjeri ovise i o stepenu proizvodnje nafte u članicama Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC). U tom smislu, u narednom periodu ključni pokretač na tržištu bit će sastanak OPEC-a i partnera predvođenih Rusijom, zajedno poznatih kao OPEC+, zakazan za 3. august.
Hoće li OPEC+ povećati proizvodnju?
Iz izvora u OPEC+ saznaje se da će grupa razmotriti zadržavanje proizvodnje nafte nepromijenjenom, dok druga dva izvora kažu da će se razgovarati o skromnom povećanju.
Odluka da se ne poveća proizvodnja razočarala bi posebno SAD nakon što je američki predsjednik Joe Biden ovog mjeseca posjetio Saudijsku Arabiju u nadi da će postići dogovor o oslobađanju dodatnih barela na svjetsko tržište.
Analitičari, međutim, smatraju da će OPEC+ teško povećati opskrbu, budući da mnoge zemlje članice već imaju teškoća da ispune proizvodne kvote.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) je međunarodna organizacija koju čine Alžir, Angola, Ekvador, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Od 1965. godine sjedište joj se nalazi u Beču.
30 jul. 2022
TRT Balkan
Povezane vijesti
Članci u trendu u ovoj kategoriji
Šta biste još željeli znati?
Popularno
Francuska spisateljica Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost
Nobelova nagrada za književnost 2022. godine dodjeljuje se francuskoj autorici Annie Ernaux za hrabrost i kliničku oštrinu kojom otkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sjećanja, navedeno je u saopćenju Švedske akademije.
Trilateralni sastanak o migracijama u Beogradu: Brojevi su eksplodirali
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocenio je da je pritisak na granice ogroman i da se ne radi o humanitarnoj krizi već da je reč o "kriminalnim bandama" koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krše sve međunarodne propise.
Putin proglasio ruskim vlasništvom ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u srijedu uredbu kojom naređuje ruskoj vladi da formalno preuzme kontrolu nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporožje i pretvori je u "saveznu imovinu", objavili su ruski mediji, prenosi AP.