Njemačkoj predstoji teška borba sa energetskom krizom

Njemačka se bori s ozbiljnom energetskom krizom i za nju nema brzih rješenja − usljed skoka cijena energenata kao posljedice ruskog rata u Ukrajini.

Ministar ekonomije Robert Habeck nazvao je trenutnu energetsku krizu u svojoj zemlji "ozbiljnom", jer Berlin priprema nove mjere reakcija na smanjenje isporuka ruskog gasa oživljavanjem elektrana na ugalj i obezbjeđivanjem finansiranja za osiguranje plina za zimu.

"Sigurnost snabdijevanja trenutno je zagarantovana, ali situacija je ozbiljna", rekao je ministar za njemačku televizijsku mrežu ZDF.

Habeck je upozorio kako bi zalihe mogle biti "zaista male" za zimu, bez punih rezervi.

"Moramo i učinit ćemo sve što možemo da uskladištimo što više plina na ljeto i jesen", naglasio je Habeck.


Energetski stručnjak upućuje na racionalizaciju plina

Vodeći energetski stručnjak iz Berlina izrazio je ozbiljne sumnje u to hoće li Njemačka imati dovoljno plina za narednu zimu.

„Čini se da je ruski predsjednik Vladimir Putin voljan prekinuti dovod plina, a on je zapravo prekinuo 60% plina koji dolazi u (cjevovod) Sjeverni tok I. Dakle, ako je taj plin potpuno prekinut, (ili) čak i ako se nastavlja na ovom nivou od 60%, postoji ozbiljno pitanje hoće li ove zime biti dovoljno plina”, rekao je dr. Thomas W. O'Donnell.

„One zaista nemaju način da brzo zamijene prirodni gas, Njemačka ili Evropa općenito“, dodao je američki energetski analitičar, koji predaje na Slobodnom univerzitetu u Berlinu.

O'Donnell je istakao da njemačka vlada možda nema drugog izbora osim da izradi planove za racionalizaciju energije.

"Glavna upotreba prirodnog gasa u Njemačkoj nije jedino za proizvodnju električne energije. To je samo oko 15%. Glavna upotreba je za industriju i grijanje domova. I oni će morati izabrati, i očigledno će to biti zatvaranje industrije, a to su radna mjesta", rekao je on.

O' Donnellovu sumornu procjenu energetskog stanja u zemlji djelimično je ponovila i Claudia Kemfert iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) u Berlinu.

"Mora se jasno reći: usred smo energetske krize, cijela Evropa. I dalje smo veoma ovisni o ruskom plinu", rekla je Kemfert za mrežu Švicarske radio-televizije (SFR).

"U posljednjih nekoliko sedmica zemlje su bile u mogućnosti da se pripreme za nabavku plina iz drugih zemalja. Zalihe su napola pune. Ali sada je stvar u tome da morate više puniti rezervoare za zimu i učiniti više za uštedu energije. Dakle, situacija je zapravo vrlo ozbiljna", dodala je.


Njemačka smanjuje energetsku ovisnost o Rusiji

Bez obzira na to, čini se da je Njemačka smanjila svoju energetsku ovisnost o Rusiji od početka njenog rata u Ukrajini 24. februara.

Prema Ministarstvu ekonomije Njemačke, posljednjih sedmica postignut je veliki napredak u diversifikaciji, posebno u nafti i uglju.

Ovisnost o ruskoj nafti pala je sa oko 35% prošle godine na 12% u posljednje vrijeme, a udio uvoza ruskog gasa sa 55% na oko 35%. U slučaju uglja, ova stopa je pala sa 50% na oko 8% od početka godine.

Evropska unija je nedavno uvela embargo na uvoz ruskog uglja s prijelaznim periodom.

"Svi ovi koraci koje preduzimamo zahtijevaju ogroman zajednički napor svih uključenih, a oni također znače troškove koje osjećaju i privreda i potrošači", rekao je Habeck.

"Ali oni su neophodni, ako više ne želimo da nas Rusija ucjenjuje."


Žestoka politička rasprava o proširenju nuklearne energije

Dok se njemačka vlada oslanja na obnovljive izvore energije kako bi postala neovisna o Rusiji i fosilnim gorivima, neki političari sada raspravljaju o proširenju nuklearne energije.

U Njemačkoj su trenutno u pogonu samo tri nuklearne elektrane, ali je planirano da budu isključene iz mreže najkasnije do 31. decembra ove godine.

Premijer Bavarske Markus Soder podržava privremeno proširenje nuklearne energije.

Preostale nuklearne elektrane bi stoga trebale raditi "barem do početka 2024", rekao je Soder za najprodavaniji njemački list Bild.

U međuvremenu, Habeck i ministrica zaštite okoliša Steffi Lemke izrazili su svoje protivljenje produženju vijeka trajanja triju elektrana.

Kancelar Olaf Scholz je izrazio skepticizam u pogledu razmatranja produženja vijeka trajanja nuklearnih elektrana, koje se još uvijek koriste u Njemačkoj, nakon kraja godine.

On je naglasio potrebu za bržim širenjem obnovljivih izvora energije usljed smanjenih isporuka gasa iz Rusije.

"Ovo je godina odluke − kako bismo mogli osigurati da Njemačkoj više ne treba uvoz energije fosilnog tipa u najkraćem mogućem roku", rekao je Scholz.

Njemačka više neće kupovati ugalj iz Rusije od jeseni, kao ni naftu od kraja 2022.

Reagujući na to, O'Donnell je istakao da zavisnost samo od obnovljivih izvora energije ne bi riješila probleme zemlje.

"Možete imati 40% ili možda 50% obnovljivih izvora ako ste visokotehnološki bogata zemlja, ali samo ako imate nešto stabilno iza toga, a jedina neugljična stvar koja bi mogla funkcionirati je nuklearna. A to je kriza za Njemačku, jer trenutno o tome neće ni razmišljati”, rekao je.

Iako oživljavanje nuklearne energije još nije na dnevnom redu, Njemačka je odlučila povećati proizvodnju u svojim elektranama na ugalj, nakon što je ruski energetski gigant Gazprom smanjio isporuke Njemačkoj putem plinovoda Sjeverni tok I.

Akciju, koju je Gazprom označio kao tehnički problem, njemačka vlada je osudila kao "politički" potez.

Njemačka je nepokolebljiva u svojim planovima da i dalje zatvori svoje elektrane na ugalj do 2030. godine, uprkos povratku na fosilna goriva nakon energetske krize koju je izazvala Rusija.