Prema turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, sporazum o crnomorskom žitu uz posredovanje Turkiye prioritetizirat će afričke zemlje kojima je potrebna pomoć, poput Somalije.
"Situacija u Džibutiju, Somaliji i Sudanu nije nimalo dobra. Ako postoji problem u nekoj drugoj manje razvijenoj zemlji, mi ćemo vršiti isporuke u te zemlje", rekao je Erdogan tokom intervjua za lokalne medije.
Neke od ovih zemalja su dio grupe od 16 afričkih nacija koje uvoze većinu pšenice iz Rusije i Ukrajine, navodi Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija.
50 do 70 posto uvoza pšenice Džibutija, Burundija, Mauritanije, Toga, Kameruna, Senegala, Ruande, Konga, Libije, Tanzanije i Namibije zavisi od zaraćenih strana.
U međuvremenu, Egipat i Madagaskar uvoze više od 70 do 80 posto, a Somalija uvozi više od 90 posto svojih potreba za pšenicom.
A afrička zemlja koja najviše zavisi od dogovora o žitu je Eritreja – koja uvozi 100 posto svog žita iz Ukrajine i Rusije.
Nedostatak uvoza žita za ove ranjive zemlje može dodatno pogoršati ionako zategnute uslove, kao što je Somalija gdje, kako se procjenjuje, 4,1 milion ljudi trenutno treba pomoć u hrani zbog suša, nesigurnosti, sukoba i pandemije COVID-19.
Direktor međunarodne dobrotvorne organizacije Islamic Relief za Somaliju, Aliow Mohamed, kaže da je rat u Ukrajini snažno utjecao na sigurnost hrane u zemlji.
"Ukrajinsko žito koje se uvozi obično pomaže u smanjenju i upravljanju ukupnim cijenama prehrambenih proizvoda u slučaju neuspjeha u prinosu zbog oskudnih padavina ili u slučaju da farmerima usjevi ne narastu", kaže on.
„Međutim, utjecaj koji je izazvao rat u Ukrajini značio je nedostupnost dovoljno žita u zemlji, to jeste na tržištu, što (zauzvrat) znači visoke cijene na lokalnim tržištima, što također znači nedostupnost hrane mnogim domaćinstvima u Somaliji“, dodaje on.
Mohamed kaže da je situacija "i dalje katastrofalna" jer se smanjila nada da će kratke padavine u oktobru i decembru biti iznad prosjeka i donijeti olakšanje zemlji.
"To znači da je peti neuspjeh u sezoni vjerovatan... Na kraju krajeva, čak i ako kiša bude dovoljna, oporavak zajednice možda neće biti trenutan jer je gotovo sva stoka stradala u suši", kaže Mohamed.
Prema podacima UN-a, Somalija je do sada primila blizu 28,5 hiljada tona robe u okviru inicijative za crnomorsko žito od 3. augusta 2022. godine.
Mohamed citira medijske izvještaje da je više žita na putu u istočnoafričke zemlje, ali također poziva na dodatnu humanitarnu podršku kako bi se spriječila glad.
Alarmantna situacija širom zemlje
U sklopu panafričke inicijative za nultu lad, Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) također pruža humanitarnu pomoć nekoliko afričkih nacija zavisnih od Ukrajine.
Jedan primjer je Senegal, koji uvozi više od 50 posto svog uvoza pšenice iz Ukrajine i Rusije. Očekuje se da će blizu 881.000 Senegalaca patiti od gladi tokom juna-augusta ako se ne poduzmu jake i hitne mjere.
Moustapha Diallo, viši službenik za komunikacije IFRC Ureda za klastere u Sahelu, kaže da su u najteže pogođenim područjima Senegala zalihe porodične hrane ponestale i hiljade ljudi se bore da zadovolje svoje dnevne potrebe za hranom.
"Kao i mnoge zemlje u Africi i širom svijeta, Senegal vidi rast mnogih cijena hrane kao rezultat posljedica sukoba u Ukrajini", kaže Diallo. "Toliko je zajednica usvojilo negativne mehanizme suočavanja tako što su smanjili broj obroka, prodali svoju imovinu ili migrirali."
Diallo kaže da vjeruje da će dogovor o žitu "pomoći da se ublaži rast tržišnih cijena", ali i poziva na daljnja održiva rješenja za rješavanje temeljnih uzroka nesigurnosti hrane i izgradnju otpornosti zajednice.
Mialy Caren Ramanantoanina, službenica za komunikacije IFRC-ovog Ureda za klastere za istočnu Afriku, kaže da je sadnja usjeva na Madagaskaru 2022. odgođena zbog lošeg početka sezone.
Kada žetve ne zadovolje potrebe, stanovništvo se okreće alternativnoj prehrani zasnovanoj na krtolama i kaktusima u regiji Anosy, objašnjava Ramanantoanina.
"Što se tiče sredstava za život, neki ljudi se okreću (opasnoj) eksploataciji liskuna, što im omogućava da zarade blizu 800 Ar (0,19 dolara) dnevno, dovoljno da kupe malo riže", kaže Ramanantoanina.
„Zato je važno da dovoljni i adekvatni resursi i materijali koji se odnose na poljoprivredu i sredstva za život budu stalno dostupni u zemlji“, dodaje Ramanantoanina.
Više od 10 miliona isporuke žita
Turkiye, Ujedinjene nacije, Rusija i Ukrajina potpisale su 22. jula u Istanbulu sporazum o obnavljanju izvoza žita preko Crnog mora, omogućavajući prolaz prijeko potrebne pšenice i kukuruza u zemlje širom svijeta.
Prema podacima UN-a, do sada je širom svijeta isporučeno više od 10 miliona tona robe u okviru inicijative za crnomorsko žito. Kukuruz i pšenica su najveće vrste robe koje se isporučuju, i to 4,3 miliona tona kukuruza i 2,9 miliona tona pšenice.
Izvoz je pauziran nakon što je počeo rat u februaru i nakratko nakon najave Rusije da će obustaviti učešće u dogovoru o žitu zbog navodnih ukrajinskih napada na njenu crnomorsku flotu.
Međutim, nakon nekoliko dana neizvjesnosti prošlog mjeseca, Turkiye i Rusija su najavile povratak Moskve dogovoru o žitu, donoseći olakšanje međunarodnim liderima koji žele da se sporazum proširi.
“Pored jačanja sporazuma o žitu, Ankara je također odlučna da transportuje rusko đubrivo u nerazvijene zemlje”, rekao je Erdogan nakon bilateralnog sastanka s ruskim kolegom Vladimirom Putinom u glavnom gradu Kazahstana Astani prošlog mjeseca.
"Možda ćemo raditi na određivanju imena zemalja. Važno je da se fokusiramo na siromašne zemlje, a ne na razvijene zemlje", rekao je Erdogan.
Slično uvozu pšenice, mnoge afričke zemlje zavise od Rusije za svoje potrebe za đubrivima, kao što je Gana, koja uvozi blizu 50 posto đubriva iz Moskve.
