Egipatski ministar za zalihe Ali Moselhy je 2. februara ove godine izjavio da su strateške zalihe pšenice njegove zemlje dovoljne za oko pet mjeseci. Tada nije uopšte imao pojma da će se svijet uskoro promijeniti.
Već oko 20 dana kasnije Rusija je pokrenula ono što naziva "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini, prekinuvši globalne isporuke dva najveća svjetska izvoznika pšenice i žitarica.
Brojne zemlje koje zavise od ruskog i ukrajinskog uvoza pšenice tako su ostale da bulje u prazne tanjire. Najviše su pogođene zemlje Bliskog istoka i sjeverne Afrike, posebno Liban i Egipat.
Rusija i Ukrajina su praktično žitnice ne samo za bogate evropske države već i za mnoge siromašne na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Žito i pšenica su neizostavni vitalni elementi svih zemalja uvoznica u regionu MENA - Srednji istok i sjeverna Afrika. Pet mjeseci nakon sukoba Egipćani plaćaju visoku cijenu.
Globalni uticaj
Sukob Rusije i Ukrajine - između dvije poljoprivredne velesile - izazvao je pustoš u regionu i ima ogroman uticaj na međunarodne odnose. To je pogoršalo trenutnu krizu u energetskoj sigurnosti i geopolitici, naoružanju, globalnoj ekonomiji i, prije svega, prehrambenoj sigurnosti.
Glauerg i Laborde iz Međunarodnog instituta za istraživanje prehrambene politike tvrde da će “ruska invazija na Ukrajinu dodatno poremetiti globalna tržišta, imati negativne posljedice na globalne zalihe žitarica u poljoprivredi u kratkom roku, a narušavanjem tržišta prirodnog plina i đubriva imati negativne posljedice i za proizvođače dok ulaze u novu sezonu sadnje. To bi moglo potaknuti rast ionako visokih cijena hrane i ozbiljno uticati na zemlje uvoznice neto hrane s niskim dohotkom”, budući da se Afrika i Bliski istok prvenstveno oslanjaju na Rusiju i Ukrajinu za kukuruz, ječam, pšenicu i suncokretovo ulje.
Sankcije koje je Moskvi uvelo nekoliko zapadnih država i ruska opsada ukrajinskih luka nesumnjivo će povećati globalne cijene hrane, koje su već porasle posljednjih godina.
MENA i njena krhkost
Mnogo prije nego što je pandemija COVID-a poremetila lance snabdijevanja i smanjila finansiranje koje su pružale vlade, milioni ljudi u zemljama regije MENA patili su od teške gladi i pothranjenosti. Murphyjeve vijesti na BBC-ju citirale su generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa, koji je rekao da je "rat" pogoršao prehrambenu nesigurnost u siromašnijim zemljama zbog rasta cijena. Neke države bi se mogle suočiti s dugotrajnom glađu ako se ukrajinski izvoz ne vrati na predratni nivo. Dodao je da konflikt prijeti da desetine miliona ljudi gurne preko ruba u prehrambenu nesigurnost praćenu neuhranjenošću i masovnom glađu.
Prema izvještaju UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), 2019. godine je oko 55 miliona Arapa, ili 13,2 posto stanovništva, bilo gladno, a situacija je užasna u zemljama regije MENA, pogođenim sukobima i krvoprolićem.
Osim sporova, nestašica vode i klimatske promjene predstavljaju značajne poteškoće poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom životu u regionu. Situacija je još gora u područjima zahvaćenim sukobima kao što su Jemen i Sirija.
Korak do haosa
FAO je objavio da je Egipat jedan od najvećih svjetskih uvoznika pšenice, budući da kupuje oko 75 posto iz Ukrajine i Rusije.
Ogromna potražnja za pšenicom uzrokovana je činjenicom da Egipćani konzumiraju više nego dvostruko više od globalnog prosjeka od oko 70-80 kg po osobi, uglavnom u obliku eish baladi, tradicionalnog okruglog somuna koji je glavni sastojak svakog obroka među siromašnima. Iako je sukob u Ukrajini imao ogroman uticaj na egipatsku ekonomiju i prehrambenu sigurnost, cijene pšenice su porasle za 44 posto zbog drugih faktora čak i prije izbijanja sukoba, što je primoralo egipatsku vladu da poveća cijene subvencioniranog hljeba.
Zbog nedavnih poskupljenja predsjednik Abdel Fattah el-Sisi je čak pozvao vladu da odredi fiksnu cijenu nesubvencioniranog hljeba, što je počelo krajem marta.
Novinska agencija Al Nahar objavila je da je 21. maja predsjednik Sisi u svom uvodnom govoru o egipatskom budućem projektu za poljoprivrednu proizvodnju izjavio da se svijet suočava sa globalnom krizom cijena i snabdijevanja hranom zbog sukoba u Ukrajini, te da je Egipat teško pogođen ovom krizom.
Sisi se također osvrnuo na kur'ansku suru Jusuf o neophodnosti "skladištenja pšenice u slučaju gladi" kako bi se ublažila kriza hrane uz najmanju štetu, povlačeći paralelu između sadašnje krize i gladi za vrijeme poslanika Jusufa i da bi Egipćani trebali dati prednost sadnji pšenice umjesto da ne koriste ovaj resurs.
Dug put je pred nama
Zbog dominacije Ukrajine i Rusije kao izvoznika, Kairo ima poteškoća u pronalaženju novih dobavljača.
S druge strane, postoji velika zabrinutost da bi Velika etiopska renesansna brana - koja se gradi na Plavom Nilu - mogla uticati na poljoprivredno zemljište nizvodno u Egiptu i povećati zabrinutost za sigurnost hrane u budućnosti.
Neravnoteža u kontekstu hrane također bi mogla izazvati masovne migracije, glad i pobune, te dovesti do eskalacije ekonomskih i političkih pitanja u regionu. Osim toga, neočekivani prirodni efekti rastuće globalne klimatske krize također će povećati prehrambenu nesigurnost u Egiptu.
Stoga Kairo mora ubrzano povećati svoje kanale snabdijevanja hranom i domaće mehanizme za proizvodnju. Egipat će možda morati tražiti pomoć od zaljevskih zemalja kako bi se nosio sa sadašnjim poteškoćama.
* Mišljenja iznesena u ovom članku su autorska i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.
