Video koji je 23. novembra objavio Ismail Demir, predsjednik Agencije za odbrambenu industriju, pokazuje da je prvi prototip domaćeg borbenog aviona Turkiye TF-X ušao u završnu montažnu traku u pogonima TUSAS-a, turske industrije aeronautike.
Očekuje se da će „lovac“ biti predstavljen u martu 2023, a da će prvi let obaviti 2025. ili 2026. godine. No, ne očekuje se da će u upotrebi biti prije 2030. Dok je turska odbrambena industrija stekla reputaciju za proizvodnju bespilotnih borbenih letjelica (UCAVs) i u izradi su naprednije naoružane bespilotne letjelice, koje će proizvoditi lovac 5. generacije – zaobilazeći avion 4. generacije – bit će prva u sektoru.
Budući turski lovac – poznat i kao Milli Muharip Ucak (MMU) ili Nacionalni borbeni avion – višenamjenski je stelt (prikriveni) avion koji ima borbene sposobnosti vazduh - zemlja i vazduh - vazduh. Snažan i okretan mlaznjak će pokretati dva motora, od kojih svaki daje 30.000 lb. potiska s naknadnim sagorijevanjem. General Electricovi F110 motori, koji već pokreću visoko efikasni F-16, ugrađeni su u prvih pet prototipova TF-X. Turska avioindustrija je već kupila deset motora za ovu svrhu.
U slučaju da se proizvođačka kompanija TUSAS suoči s bilo kakvim sankcijama američke administracije – koja je Turkiye stvorila višestruke probleme u potrazi za višenamjenskim borbenim avionom – u planu je osigurati motore od drugih dobavljača. Ipak, turska vlada ne želi sastavljati strani motor tokom masovne proizvodnje. Stoga je naređeno pojedinim turskim kompanijama, kao što su TUSAS Engine Industries Inc. (TEI) i Kale Kalip Incorporated Company, da razviju autohtoni motor sami ili sa stranim partnerima.
TEI je već proizveo motor TF - 6000 koji daje 10.000 lb. potiska s naknadnim izgaranjem. Glavni direktor TEI-ja, Mahmut Aksit, tvrdi da mogu proizvesti motor s 35.000 lb. potiska, povećanjem kapaciteta TF - 6000. Neki anonimni izvori također su rekli da TEI ima dovoljno znanja zahvaljujući saradnji sa stranim partnerima.
TUSAS je na dizajnu sarađivao s britanskim BAE Systems. TF-X će imati dizajn za nisku gustinu radarskog poprečnog presjeka, unutrašnje pregrade za oružje, mogućnost superkrstarenja, visoko precizno oružje za odvajanje, nisku vidljivost i optimizirani borbeni radijus. Elektronsku opremu, radare i avioniku će isporučivati turske kompanije. S dužinom 21 metra, širinom 14 metara i visinom 6 metara, očekuje se da će TF-X imati brzinu krstarenja 1,8 maha uz maksimalnu brzinu 2,2 maha. Njegova veličina će biti veća od F-35, ali malo manja od F-22.
Vlada Turkiye želi, što je prije moguće, vidjeti svoj mlaznjak kako leti, jer je to postalo neophodnost i bit će multiplikator snage u mnogim aspektima. Prije svega, nacionalni borbeni avion, koji tek treba da bude imenovan, zamijenit će zastarjelu flotu od blizu 240 F-16.
Plan je bio kupiti F-35A kako bi zamijenili mlaznjake F-4E-2000 da bi prvi mogli letjeti uz turski F-16. No nabavka F-35 kratkoročno se ne čini mogućom s obzirom na to da su tursko-američki odnosi prekinuti zbog raznih razloga, uključujući tursku nabavku raketa S-400 od Rusije. Kao rješenje, Tursko ratno zrakoplovstvo revidiralo je planove svoje flote i odlučilo produžiti životni vijek svojih F-16 uz pomoć Amerikanaca ili lokalno. Na ovaj način Turkiye će dobiti na vremenu da proizvede TF-X i stavi ih u upotrebu.
Osim toga, kada je Turkiye bila u programu F-35, turske kompanije su isporučivale komponente Lockheed Martinu, stvarajući unosan prihod za turske dobavljače. Nakon povlačenja iz partnerstva, Pentagon je najavio da će Turkiye nastaviti proizvodnju komponenti za borbene avione F-35 do 2022. godine.
Početkom projekta TF-X ova ekonomska aktivnost će se nastaviti, a možda će se ostvariti još veći prihod, uključujući i prihode od izvoza. Tako će lovac biti spas za tursku odbranu. Osim toga, turska vojska će nabaviti avione po nižoj cijeni.
Među svim prednostima, najupadljivije će biti samopouzdanje i neovisnost o stranim prodavačima aviona. Turkiye je gotovo 100 posto ovisna o Sjedinjenim Američkim Državama, kada je riječ o borbenim avionima.
Kupovina odbrambene opreme od evropskih zemalja također možda neće biti moguća zbog pritiska Sjedinjenih Američkih Država i diplomatskih raskola između Turkiye i nekih evropskih zemalja. Stoga, kada TF-X leti nebom, embargo neće imati utjecaja na opskrbu turske vojske oružjem. Na taj način će turske zračne snage imati apsolutnu nadmoć u regionu.
S druge strane, kako se lovac bude formirao, najvjerovatnije će prijateljske zemlje prije ili kasnije pokazati interes za njega. Šef TUSAS-a Temel Kotil već je pozvao druge nacije da im se pridruže. Šuška se da će se najmanje dvije zemlje pridružiti projektu. Neće biti iznenađenje ako više vlada najavi svoje učestvovanje u programu TF-X nakon prvog leta. U tom smislu će se posebno riješiti problem finansiranja, a može se postići i veći napredak.
Postoje, naravno, izazovi kao što su nacrt, proizvodnja komponenti i embargo, ali ambicija Turkiye da proizvede TF-X prilično je obećavajuća. Prije samo deset godina tvrdilo se da Turkiye ne može proizvoditi bespilotne letjelice, projektile, helikoptere, motore itd, ali trenutno ima najpoznatije dronove, rakete protivvazdušne odbrane dometa 100 km i rakete zemlja-zemlja s dometom 600 km.
Uskoro će helikopter Gokbey – proizveden u Turkiye – letjeti s TEI-jevim motorom TS-1400. Prošli i tekući uspjesi pokazuju da su turska vlada i odbrambena industrija krenule naprijed na nepovratan put, a sve prepreke prije projekta TF-X imale su samo motivirajući efekat na ostvarenje turskog sna.
