Svijet koji se zagrijava pretvara neke velike snježne padavine u ekstremnu kišu iznad planina, na neki način pogoršavajući i opasne poplave poput onih koje su prošle godine opustošile Pakistan, kao i dugoročne nestašice vode, pokazalo je novo istraživanje.
Koristeći mjerenja kiše i snijega od 1950. godine i kompjuterske simulacije za buduću klimu, naučnici su izračunali da se za svaki stepen Fahrenheita koliko se svijet zagrijava, ekstremne padavine na višoj nadmorskoj visini povećava za 8,3 posto (15 posto za svaki stepen Celzija), prema istraživanju objavljenom u srijedu časopisu Priroda.
Jaka kiša na planinama uzrokuje mnogo više problema od velikog snijega, uključujući poplave, klizišta i eroziju, kažu naučnici. A kiša nije prikladno pohranjena kao snježni pokrivač koji može napuniti rezervoare u proljeće i ljeto.
"To nije daleki problem za koji je predviđeno da će se pojaviti u budućnosti, već nam podaci zapravo govore da se to već događa i to vidimo u podacima u posljednjih nekoliko decenija", rekao je glavni autor Mohammed Ombadi, hidrolog i klimatolog Nacionalne laboratorije Lawrence Berkeley.
Kako se svijet zagrijava do granice međunarodno dogovorenog praga od 1,5 stepeni Celzija (2,7 stepeni Fahrenheita) kako bi se zaustavili najgori efekti klimatske krize, ova studija pokazuje da je "svaki stepen (Celzij) bitan jer dolazi s povećanjem za dodatnih 15 posto" po ekstremnoj kiši iznad planina, rekao je Ombadi.
Taj porast padavina po stepenu u planinama je više nego dvostruko veći od povećanja ostatka svijeta od zagrijavanja zraka koji sadrži više vode.
U istraživanju su promatrane samo najteže kiše svake godine tokom šest decenija na sjevernoj hemisferi, otkrivši da je s porastom nadmorske visine raslo i turbo punjenje kiše.
Najveće povećanje količine kiše primijećeno je na oko 10.000 stopa (3.000 metara). To uključuje veliki dio američkog zapada, gdje je Ombadi rekao da je "vrlo izraženo", kao i dijelove Apalačkih planina. Još jedno veliko žarište u Aziji su Himalaji, planine Tian Shan i Hindu Kush, a pogođene su i Alpe.
“Otprilike svaka četvrta osoba na Zemlji živi u području dovoljno blizu planina ili nizbrdica da bi ih pogodile ekstremne kiše i poplave”, rekao je Ombadi.
To znači više vrsta poplava u planinama poput one koja je ubila više od 1700 ljudi u Pakistanu i stavila jednu trećinu zemlje pod vodu, rekao je Ombadi. No primijetio je da nisu precizno proučavali poplave u Pakistanu 2022. pa bi moglo biti nekih malih razlika.
Istraživanje ima smisla i "implikacije su ozbiljne", rekao je klimatski hidrolog UCLA Park Williams, koji nije bio dio istraživanja.
Poplave također mogu naštetiti proizvodnji hrane, smatra Ombadi. On je ukazao na procjenu Ministarstva poljoprivrede Kalifornije od 89 miliona dolara gubitaka usjeva i stoke od ovogodišnjih obilnih kiša.
Ali dugoročno, drugi problem je vodosnabdijevanje. Kada se zimi na Zapadu pojave velike snježne padavine, taj snijeg se polako topi u proljeće i ljeto, puneći rezervoare koji mogu biti od koristi kada zatreba kasnije.
U vremenima suše – a veliki dio Zapada se suočava s megasušom dugom više od 20 godina – upravitelji vodama vole da održavaju visoke nivoe vode u rezervoarima, što mogu učiniti s velikim snježnim pokrivačem jer se sporo topi, rekao je Williams. Ali oni to ne mogu učiniti s obilnom kišom.
“Dakle, kako zagrijavanje uzrokuje ekstremne količine kiše, ljudi će morati birati između smanjenja potrošnje vode zbog niskog nivoa vode u rezervoarima kako bi se apsorbiralo moguće veliko iznenadno otjecanje planinskih voda i izgradnje skupih novih rezervoara”, rekao je Williams.
