Koje životinje će se prilagoditi klimatskim promjenama i preživjeti?

Klimatske promjene se manifestiraju ekstremnim vremenskim prilikama kao što su dugotrajna suša i obilne padavine, dok temperatura širom svijeta pokazuje stalni porast. Naučnici predviđaju da će ovi fenomeni postajati sve češći, a njihovi efekti sve gori kako vrijeme bude prolazilo. Kako će reagovati Zemljini ekosistemi?

„To je veliko pitanje i bit našeg istraživanja“, rekao je biolog John Jackson s Univerziteta Oxford – prethodno s Univerziteta južne Danske – koji je zajedno s kolegama Christie Le Coeur s Univerziteta u Oslu i Owenom Jonesom s Univerziteta iz južne Danske, autor nove studije, objavljene u eLifeu.

Autori su se fokusirali na 157 vrsta sisara iz cijelog svijeta, analizirajući populacijske fluktuacije i upoređujući ih s vremenskim i klimatskim podacima posljednjih 10 godina.

Njihov rad je pokazao kako su se životinjske vrste nosile s ekstremnim vremenskim prilikama: je li se njihov broj povećao ili smanjio? Jesu li imali više ili manje potomaka?

Obrasci preživljavanja

„Možemo uočiti jasan obrazac: životinje koje žive dugo i imaju malo potomstva, manje su ranjive kada nastupi ekstremno vrijeme, od životinja koje žive kratko i imaju mnogo potomaka.

“Primjeri su lame, dugovječni slijepi miševi i slonovi − nasuprot miševima, oposumima i rijetkim tobolčarima kao što je woylie”, rekao je Owen Jones.

Kao rezultat analize istraživača, utvrđeno je da su ove životinje manje pogođene ekstremnim vremenskim prilikama: afrički slon, sibirski tigar, čimpanza, veći šišmiš potkovica, lama, vikunja, bijeli nosorog, grizli, američki bizon, klipspringer, Schreibersov šišmiš.

S druge strane, ove životinje su bile na drugom kraju spektra, postajući sve više pogođene ekstremnim vremenskim prilikama: Azarin travnati miš, maslinasti miš, elegantni debelorepi miš oposum, kanadski leming, tundra voluharica, arktička lisica, čorba, obična rovka, woylie, arktička vjeverica.

Istraživači su otkrili da su velike, dugovječne životinje bile sposobne da se prilagode uvjetima kao što je dugotrajna suša i da nisu bile tako osjetljive na klimatske fluktuacije kao male, kratkovječne životinje. Mogli su da ulože svoju energiju u jedno potomstvo ili da odustanu dok ne dođu bolji uvjeti.

Ne samo vremenske prilike, i drugi faktori utječu na ranjivost vrsta

Dok su mali, kratkovječni glodari podložniji su gladovanju jer veliki dijelovi njihove baze hrane mogu brzo nestati u slučaju, naprimjer, dugotrajne suše. Odsustvo insekata, cvijeća ili voća znači da će se njihove rezerve masti brzo smanjiti, što predstavlja opasnost za njihove živote.

Međutim, populacije ovih malih sisara se ubrzo oporavljaju kada se uvjeti poboljšaju, jer proizvode mnogo potomaka odjednom, za razliku od velikih sisara.

“Ovi mali sisari brzo reaguju na ekstremne vremenske prilike, i to u oba smjera. Stoga se njihova osjetljivost na ekstremne vremenske prilike ne smije poistovjećivati s rizikom od izumiranja”, rekao je John Jackson.

Jackson također ističe da sposobnost životinjske vrste da izdrži klimatske promjene ne bi trebao biti jedini kriterij za procjenu njene ranjivosti na izumiranje.

“Uništavanje staništa, krivolov, zagađenje i invazivne vrste faktori su koji ugrožavaju mnoge životinjske vrste – u mnogim slučajevima čak i više od klimatskih promjena”, naglasio je.

Ekstrapoliranje scenarija zasnovanih na sličnim životinjama

Procjena istraživača ne pruža samo informacije za danas, već će vjerovatno ponuditi i tragove za budućnost.
“Očekujemo da će klimatske promjene donijeti ekstremnije vremenske prilike u budućnosti. Životinje će morati da se nose s ovim ekstremnim vremenom.

“Dakle, naša analiza pomaže da se predvidi kako bi različite životinjske vrste mogle reagirati na buduće klimatske promjene na osnovu njihovih općih karakteristika – čak i ako imamo ograničene podatke o njihovim populacijama”, rekao je Owen Jones.

Uzmite, naprimjer, woylie - rijetku australsku tobolčarku. Uprkos nedostatku informacija o ovoj vrsti, biolozi su u stanju predvidjeti da će ona reagovati na ekstremne vremenske prilike kao i miševi, vrsta koja je također mala, živi kratko i brzo se razmnožava.

Moguće promjene u kompletnim ekosistemima su neizbježne

„Na isti način, postoji mnogo životinjskih vrsta o kojima ne znamo mnogo, ali čiju reakciju sada možemo predvidjeti“, objasnio je John Jackson.

Naučnici koji stoje iza studije vjeruju da sposobnost različitih životinjskih vrsta da se prilagode klimatskim promjenama ovisi o njihovoj životnoj strategiji, a to nam može pomoći da predvidimo ekološke promjene:

Klimatske promjene će utjecati na prikladnost staništa, prisiljavajući vrste da se presele u nova područja jer njihova stara živa područja više nisu gostoljubiva. Ove promjene zavise od životnih strategija vrste i mogu imati ogromne efekte na funkciju ekosistema.