Šef prošlogodišnjih klimatskih pregovora COP28 je rekao da je svijetu potrebno "bilijarde" dolara da ubrza zelenu tranziciju i suoči se s globalnim zagrijavanjem, upozoravajući da politički momentum može ispariti bez jasnih akcija.
Predsjednik COP28, Sultan al-Jaber, pohvalio je napredak postignut na UN-ovim pregovorima prošle godine u Dubaiju u utorak, gdje su se zemlje složile da će trostruko povećati kapacitet obnovljivih izvora energije u ovoj deceniji i "prelaziti" sa zagađujućih fosilnih goriva.
Međutim, u sporazumu je nedostajao važne detalje, uključujući i finansiranju, što stavlja odgovornost na ovogodišnji sastanak COP29 u Azerbejdžanu.
S obzirom na ubrzane uticaje zbog obaranja globalnih rekorda toplote, stručnjaci kažu da će finansiranje dogovoreno ove godine također imati važnu ulogu u podsticanju vlada da pooštre svoje ciljeve dekarbonizacije.
Jaber je rekao da je finansiranje "ključni omogućavatelj pozitivnih promjena brzinom i obimom" potrebnim.
"Ali ne obično finansiranje, trebamo finansiranje na svim nivoima," rekao je na događaju u Parizu koji je organizovala Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Očekuje se da će zemlje ove godine dogovoriti novi cilj za iznos godišnje podrške koju će bogatije nacije pružiti siromašnijima za njihove tranzicije u energiju i prilagodbu na uticaje klime od 2025. godine.
Neuspjeh bogatih nacija da ispune svoj prethodni cilj od 100 milijardi dolara godišnje do 2020. godine poljuljao je povjerenje, s naznakama da je cilj vjerovatno ostvaren tek 2022. godine.
Potrebe već daleko premašuju dostupan novac. Grupa eksperata za klimatsko finansiranje podržana od UN-a procijenila je da će opsežne ekonomije, izuzev Kine, morati trošiti oko 2,4 biliona dolara godišnje do kraja desetljeća.
"Svijet sada mora podići letvicu da bi se suočio s izazovom s kojim se suočavamo," rekao je Jaber.
"Moraćemo početi razmišljati o bilionima, a ne milijardama."
Ograničavanje globalnog zagrijavanja
Prepoznavanje obima potrebne podrške stavilo je fokus na proširenje izvora finansiranja.
Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond su pod pritiskom da pokrenu sveobuhvatne reforme kako bi uskladili svoje zajmovanje s ciljem Pariškog sporazuma, koji predviđa ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa iznad preindustrijskih nivoa.
Ostale inicijative koje se razmatraju uključuju nove poreze, posebno na zagađivačke industrije, kao i preusmjeravanje subvencija za fosilna goriva u zelene projekte.
Ujedinjeni Arapski Emirati, Azerbejdžan i Brazil, domaćin COP-a 2025, pokreću inicijativu da se globalno fokusira na očuvanje cilja od 1,5 °C.
Jaber je upozorio da postoji rizik da "politčki momentum može oslabiti i potom nestati ili nestati između COP-ova".
Šef agencije IEA Fatih Birol rekao je da će agencija za energiju, koja je postala ključni igrač u promoviranju energetske tranzicije, ponuditi pomoć zemljama u jačanju ciljeva smanjenja emisija, uz očekivanja poboljšanih planova dekarbonizacije ove godine i 2025. godine.
Također je najavio novi mehanizam od 1. marta za mjerenje razlike između ciljeva zemalja i poduzetih mjera.
"Vjerujemo vladama da će učiniti ono što su rekli da će učiniti, ali u ageniciji IEA vjerujemo u brojeve," rekao je.
