Sinan Ogan, akademik azerbejdžansko-turskih korijena, kandidirat će se kao predsjednički kandidat ATA saveza na predstojećim izborima u maju nakon što je prikupio više od 100.000 potpisa, što je zakonski uslov da se kandiduje za najviše mjesto u zemlji.
Uz Ogana je ATA savez, blok od četiri stranke – Partija pobjede, Partija pravde, Partija moje zemlje i Partija saveza Turkiye – poznate po svojim nacionalističkim stavovima.
ATA savez je savez niskog profila u poređenju s druga dva vodeća politička bloka, Narodnim savezom predvođenim liderom AK partije Recepom Tayyipom Erdoganom i Narodnim savezom glavnog opozicionog lidera Republikanske narodne partije Kemala Kilicdaroglua. Svi ovi savezi se takmiče jedan protiv drugog 14. maja kako bi odijeli pobjedu i na parlamentarnim i na predsjedničkim izborima.
Karijera 56-godišnjeg Ogana započela je u Partiji nacionalističkog pokreta (MHP). 2011. godine je postao zastupnik iz svog rodnog grada Igdira, istočne anadolske provincije sa značajnim azerbejdžanskim stanovništvom.
U početku je bio u dobrim odnosima s Devletom Bahcelijem, liderom MHP-a, ali nakon što je Bahceli usvojio novu politiku podrške Erdoganovoj politici nakon izbora u novembru 2015, Ogan se pridružio drugim nacionalističkim ličnostima kao opozicija njegovom vodstvu.
Frakcijska politika
Bahceli i Erdogan nisu bili u političkom savezu prije 2015. godine kada je Turkiye doživjela druge opće izbore nakon što su prvi doveli do polomljenog mandata bez jasnog pobjednika.
Ali nakon što je AK partija pobijedila na izborima u novembru nakon kolapsa Turskog procesa razrješenja, čemu se Bahceli žestoko protivio, razvio se sve veći savez između Bahcelijevog MHP-a, koji je bio u središtu turskog nacionalizma više od pet decenija, i Erdogana, utjecajnog konzervativnog lidera.
Međutim, neki nacionalistički političari kao što su Sinan Ogan, Meral Aksener, Umit Ozdag i Koray Aydin – svi članovi MHP-a prije nego što su pokrenuli vlastite političke platforme – protivili su se Bahcelijevom savezu s Erdoganom. Na kraju, ovi političari su se pojavili kao suprotstavljeni blok Bahcelijevom dugogodišnjem vodstvu.
U junu 2016. Bahcelijevi protivnici, uključujući Ogana, pozvali su na sporni partijski kongres kako bi se promijenila povelja MHP uprkos prigovorima rukovodstva stranke, s ciljem da se Bahceli smijeni s čelnog mjesta. Ali zbog unutrašnjih nesuglasica, kontroverzni junski kongres završio je na sudu.
Partijski kongres planiran za juli nikada nije održan, sud je odbacio odluku o promjeni statuta MHP, a Bahceli je ostao na svom mjestu. Nekoliko mjeseci kasnije, Aksener i njene pristalice su se rastale od MHP-a i osnovale IYI stranku 2017.
Ali Ogan je ostao u MHP-u uprkos tome što je dva puta izbačen zbog navodnih antipartijskih aktivnosti. Jednom je sud poništio njegovo isključenje. "...Nije prešao ni u jednu drugu stranku, niti je osnovao novu stranku", piše na Oganovoj stranici. "Izjavio je da će ostati lojalan svojoj stranci i njenoj borbi."
Ali u kritičnom referendumskom glasanju 2017. o promjeni turskog parlamentarnog sistema u predsjednički model, Ogan se protivio odluci MHP-a da podrži glasanje NE kao Aksener i drugi protivnici Bahcelija.
Od 2017. Ogan nije povezan ni s jednom strankom, a na predstojećim izborima će se kandidovati kao nezavisni iako ga je ATA savez predvođen Ozdagom predložio za svog predsjedničkog kandidata.
Tokom brifinga za novinare, turski novinari su pitali Ogana kojeg kandidata bi podržao ako bi predsjednički izbori otišli u drugi krug između Erdogana i Kilicdaroglua u slučaju da nijedan kandidat ne dobije više od 50 posto glasova u prvom krugu.
"Sagledat ćemo njihove nacionalne stavove i kompetencije. Sagledat ćemo situaciju povezanosti s terorizmom i traženja pomoći od terorizma. Odlučit ćemo zdravorazumski. Zdrav razum nam pokazuje da možda ne možemo obećati raj, ali je vrijeme da zatvorimo kapije pakla", rekao je Ogan.
Oganova pozadina
Nacionalistički političar diplomirao je na Univerzitetu Marmara s diplomom poslovne administracije 1989. Na istom univerzitetu je magistrirao finansijsko pravo/bankarstvo 1992. 2009. godine, doktorirao je na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose (MGIMO) u Rusiji.
Između 1992. i 2000. radio je kao predavač u Azerbejdžanskoj fondaciji za turske svjetske studije, navodi se na njegovoj web-stranici. U istom periodu vodio je i azerbejdžanski ured Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA), državne institucije.
Tokom 2000-ih radio je za Evroazijski centar za strateška istraživanja (ASAM), vodeći odjel za Rusiju i Ukrajinu u istraživačkom centru. Godine 2004. osnovao je svoj istraživački centar TURKSAM (Turkiye Strategic Analyses Centre), koji nastavlja s radom.
Nakon što je postao zastupnik MHP 2011. godine, bio je član parlamentarnih grupa prijateljstva Turkiye - Albanija i Turkiye - Nigerija. Tokom svog mandata, Ogan je bio i generalni sekretar Tursko-azerbejdžanske parlamentarne grupe prijateljstva.
