Predsjednički izbori
Predsjednik Turkiye bira se putem sistema glasanja u dva kruga u kojem kandidat mora dobiti apsolutnu većinu ili više od 50 posto glasova u zemlji.
Ako nijedan kandidat ne osvoji većinu, pobjednika odlučuje drugi krug između dva kandidata s najvećim brojem glasova iz prvog kruga glasanja.
Da bi neko mogao biti predsjednički kandidat, mora biti turski državljanin koji ima najmanje 40 godina i završeno visoko obrazovanje, odnosno diplomu u bilo kojoj oblasti.
Kandidata može predložiti svaka stranka koja je na prethodnim parlamentarnim izborima osvojila 5 posto glasova. Formiranjem saveza, stranke mogu zajedno odrediti kandidata. Nezavisni kandidati se također mogu takmičiti ukoliko uspiju prikupiti 100.000 potpisa registrovanih birača.
Na glasačkom listiću za predsjedničke izbore bit će navedena imena, stranačke pripadnosti i fotografije svih kandidata. Birači mogu izabrati opciju “da” za kandidata po vlastitom izboru.
Pošto predsjednika biraju građani direktno na petogodišnji mandat, on ili ona ne mogu biti smijenjeni prije isteka mandata.
Kao lider države, predsjednik ima mnoga izvršna ovlaštenja koja su navedena u Ustavu. To uključuje proglašavanje zakona, imenovanje zamjenika, ministara i visokih javnih rukovodilaca, ratifikaciju i proglašenje međunarodnih ugovora, oblikovanje vanjske politike i utvrđivanje politike nacionalne sigurnosti.
Izbori za Parlament
Glasači Turkiye će također izabrati 600 članova Velike narodne skupštine - Parlamenta zemlje - koji predstavljaju 87 izbornih okruga u 81 turskoj pokrajini.
Izbornim okruzima se dodjeljuju zastupnička mjesta srazmjerno njihovoj populaciji. Istanbul, naprimjer, ima 98 zastupnika, a Ankara 36 u tri izborna okruga. Dok treća i četvrta najveća pokrajina u zemlji, Izmir i Bursa, imaju dva izborna okruga.
Građani Turkiye s pravom glasa mogu glasati za jednu političku stranku i njene kandidate koji su nominirani iz pojedinih okruga. Da bi dobila većinu, stranka mora osvojiti više od polovine zastupničkih mjesta, odnosno 301.
Da bi stekla pravo na zastupnička mjesta u Parlamentu, stranka mora samostalno ili u savezu s drugim strankama osigurati sedam posto važećih glasova širom zemlje. Ovaj izborni prag nije primjenjiv na nezavisne kandidate.
Na dan glasanja birači će na glasačkim listićima koji sadrže nazive i simbole stranaka koje učestvuju na izborima označiti “da“.
Brojanje glasova vršit će se pomoću matematičke formule poznate kao D'Hondtov sistem, koji je uobičajen sistem u nekoliko zemalja, kao što su Belgija, Brazil, Danska, Japan i Švicarska. Taj sistem osigurava da se strankama dodjeljuju mjesta proporcionalno broju glasova koje osvoje na izborima.
Uloga Vrhovne izborne komisije
Nakon što se svi glasovi prebroje prema tom sistemu, Vrhovna izborna komisija (YSK) objavljuje rezultate na nacionalnom nivou.
YSK, najviši vladin izborni organ, zadužen je za implementaciju svih neophodnih mjera za garantovanje poštenih i transparentnih izbora, kao i za praćenje procesa od početka do kraja glasanja.
Vrhovna izborna komisija se sastoji od sedam glavnih i četiri zamjenska člana. Pored opšteg upravljanja i praćenja izbora u zemlji, Vrhovna izborna komisija je također odgovorna za proces registracije birača turskih državljana koji borave u inostranstvu.
Delegacije se šalju u turske ambasade širom svijeta, gdje državljani Turkiye koji žive u inostranstvu mogu učestvovati na izborima.
Vrhovna izborna komisija ima potpunu kontrolu i nadležnost donošenja konačnih odluka o svim nepravilnostima u vezi s izborima tokom i nakon glasanja.
