Taj dan obilježava se kako bi se podigla svijest o važnosti zaštite kulturne baštine kao što su povijesne građevine, spomenici i arheološka nalazišta, ali i slavila raznolikost baštine širom planete.
Ideju o obilježavanju Svjetskog dana baštine predložilo je Međunarodno vijeće za spomenike i mjesta (ICOMOS) 1982. godine, a kasnije ju je odobrila Opća skupština Ujedinjenih naroda 1983.
Datum, 18. april odabran je u spomen na dan kada je UNESCO usvojio Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine 1982.
Tema "Promjene baštine", prema stavu ICOMOS-a, nudi priliku da se odgovori na pitanja u vezi s učenjem o tradicionalnim načinima znanja i sistemima znanja u vezi s klimatskim djelovanjem.
Naglašava korištenje kulturne baštine kao sredstva za promicanje pravedne zaštite ranjivih zajednica pred klimatskim izazovima, usklađujući se s desetljećem djelovanja Ujedinjenih naroda.
Ova tema potiče na razmišljanje o tome kako baština može igrati ulogu u rješavanju problema klimatskih promjena i podržavanju održivih radnji za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.
Do aprila 2023., ukupno 1.157 mjesta svjetske baštine (900 kulturnih, 218 prirodnih i 39 mješovitih dobara) postoji u 167 zemalja.
Zemlje s najviše lokacija su Italija (58), Kina (56), Njemačka (51), Francuska (49), Španija (49), Indija (40), Meksiko (35), Ujedinjeno Kraljevstvo (33) i Rusija (30).
