19 posto Bosanaca i Hercegovaca je napustilo svoju domovinu u posljednjih 30 godina, podaci su to Eurostata. Iako je priča o iseljavanju stanovništva svakodnevna tematika, kao i njeni razlozi, poput manjka prosperiteta i želje za boljim životom, zabrinjava činjenica da je upravo ova balkanska država u vrhu ove negativne ljestvice.
Ispred Bosne i Hercegovine nalaze se pojedine istočnoevrospke države poput Litvanije i Bugarske u kojima je više od 20 posto stanovnika napustilo matične države, dok je na vrhu ljestvice Ukrajina. 29 posto stanovnika napustilo je Ukrajinu, no jedan od vodećih razloga za to je svima dobro poznat.
Kakva je situacija u drugim zemljama regije?
Hrvati su, pored Bosanaca i Hercegovaca, najviše “odlazili”. Naime, 16 posto stanovnika Hrvatske napustilo je ovu zemlju od 1993. godine. Taj odlazak je bio najočitiji 2017. godine, kad je Hrvatsku napustilo 45.367 njenih državljana. Većina njih zaputila se u Njemačku, Austriju i Irsku.
No, prema pisanju Jutarnjeg lista, spomenuta brojka potpada pod službenu statistiku, što znači da su u pitanju samo oni državljani koji su odmah policiji odjavili prebivalište i prijavili preseljenje, dok se pretpostavlja da je stvarna brojka iseljenika znatno veća.
Albanija, koju je u posljednje tri decenije napustilo 15 posto stanovnika, “drži poseban rekord”. Kako navodi Eurostat, ova država je druga u svijetu po emigraciji stanovništva mlađeg od 18 godina. Vrhunac emigracije tako mladog stanovništva zabilježen je 2015. godine, kada je oko 22.000 osoba mlađih od 18 godina zatražilo azil u nekoj od zemalja Evropske unije.
No, ono što posebno brine jeste činjenica da je emigracija Albanaca “agresivnija” u poređenju s drugim zemljama jer veći procenat Albanaca ne želi da zemlju napušta privremeno, nego zastalno.
U istom vremenskom periodu, od 1993. do 2023. godine 14 posto Srba napustilo je svoju državu. Odlazak ljudi Srbiju na godišnjem nivou košta više milijardi eura. Mladi odlaze u “prosperitetnije” države, starije stanovništvo ostaje u zemlji, ukupan obim populacije se kontinuirano smanjuje i sve to direktno utječe na BDP.
Iako su ovi podaci i više nego poražavajući, poražavajuća je i činjenica da je, prema istraživanju Krovne organizacije mladih u Srbiji, više od 50 posto mladih zainteresovano za napuštanje zemlje.
Nešto bolja situacija je u Sloveniji i u Crnoj Gori. Šest posto Slovenaca napustilo je državu u posljednjih 30 godina, navodi Eurostat. Prema podacima Statističkog ureda Republike Slovenije, najveći broj slovenačkih državljana odselio je u Austriju, a Njemačka, Švicarska i Hrvatska su također bile na listi poželjnih destinacija.
Naposlijetku, prema posljednjem Eurostatovom izvještaju, 1 posto Crnogoraca napustilo je zemlju u zadnje tri decenije. Prema nezvaničnim procjenama crnogorskih demografa, ovu državu svake godine napusti između tri i četiri hiljade ljudi, i to najčešće parovi u reproduktivnoj dobi. U ovoj državi vlada strah da će postati “zemlja staraca”.
I dok se zemlje regije suočavaju s ovim problemom, Eurostat navodi da Turkiye i Irska bilježe najveći rast broja stanovnika u Evropi. U Irskoj je to 47 posto, dok u Turkiye čak 49 posto.
