Iako se na evidencijama službi za zapošljavanje nalazi na hiljade nezaposlenih, poslodavci sve teže dolaze do radnika.
Zbog toga poslodavci u zemljama regije u posljednje vrijeme jedno od mogućih rješenja vide u uvozu stručne radne snage iz drugih država.
U Bosni i Hercegovini je stranim državljanima, kako pokazuju podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH, samo u 2021. godini izdato ukupno 2.987 radnih dozvola. Od toga je u Federaciji Bosne i Hercegovine izdato 1.740 dozvola, u Republici Srpskoj 1.095, a u Brčko distriktu BiH 152.
Od ukupno izdatih važećih radnih dozvola 408 je izdato ženama, a 2.367 muškarcima. Najviše stranih radnika bilo je iz Srbije, i to 622, zatim iz Turkiye, 334, Hrvatske 193 i iz Kine 124.
Posmatrano po djelatnostima, u zapošljavanju stranih radnika prednjače trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala, građevinarstvo, ostale uslužne djelatnosti, te prerađivačka industrija.
Prema trenutnim procedurama, strani radnici u BiH se zapošljavaju na osnovu godišnjih kvota.
Entitetski zavodi za zapošljavanje, kao i Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta, na osnovu preporuka poslovne zajednice prave procjenu potreba za zapošljavanjem stranih radnika. Navedene preporuke se šalju Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, koja to proslijeđuje Ministarstvu civilnih poslova BiH, koje sastavlja Prijedlog godišnjih kvota radnih dozvola. Navedeni dokument se potom upućuje Vijeću ministara BiH na usvajanje.
Entitet Republika Srpska aktivno radi na izmjenama zakona kako bi olakšala uvoz radne snage. Trenutni Zakon o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva Republike Srpske se mijenja i nalaže Zavodu za zapošljavanje RS da u roku od 15 dana donese rješenje o prihvatanju ili odbijanju zahtjeva za radnu dozvolu, što do sad nije bio slučaj budući da vremenski rok nije postojao. Također, Zakon priznaje i ljekarsko uvjerenje koje je izdao nadležni organ zemlje iz koje ta osoba dolazi.
U entitetu Federacija BiH zakonske procedure za uvoz radne snage su poprilično rigorozne i komplikovane, smatraju privednici.
Najglasniji zagovaratelj olakšica za uvoz radne snage je Udruženje poslodavaca Bosne i Hercegovine koje okuplja najveći broj javnih i privatnih kompanija. U proteklom periodu su upućivane i inicijative resornom ministarstvu i agenciji ali pomaka nije bilo.
U Srbiji također već odavno mnoge kompanije uvoze radnu snagu. Prema nezvaničnim podacima, godišnje u Srbiju dođe oko 22.000 stranih radnika. Kako navode srbijanski mediji, ove godine najavljuje se i dolazak oko 12.000 radnika iz drugih zemalja.
Prema zvaničnim podacima, prošle godine izdato je više od 20.000 radnih dozvola strancima, a godinu dana prije toga oko 13.000. Najviše ih je bilo iz Kine, Turkiye, Rusije, Indije, Ukrajine i Sjeverne Makedonije.
Domaći privrednici ističu da im strani radnici odgovaraju zbog cijene rada, zatim zbog radnog vremena koje su spremni da provedu na poslu, ali i činjenice da ovlaštene agencije preuzimaju najveći dio poslova oko njihovog dovođenja u Srbiju.
Iako procedura zapošljavanja stranih radnika u Srbiji nije previše komplikovana, ova zemlja ima velikih problema sa kontrolom crnog tržišta, smatra struka. Stranac kome je izdata dozvola za rad ima jednaka prava i obaveze u pogledu rada, zapošljavanja i samozapošljavanja kao i državljanin Srbije.
Međutim, u praksi strani radnici su nerijetko radno angažovani bez propisanih radnih dozvola, dakle rade na crno, nemaju regulisan radnopravni status, niti su socijalno osigurani. Prema određenim istraživanjima u Srbiji boravi više desetina hiljada neprijavljenih stranih radnika.
Hrvatska također već nekoliko godina uvozi radnike iz mnogih zemalja kako bi zadovoljili potrebu za radnom snagom, posebno tokom ljetne sezone.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, 2021. godine izdato je oko 82.000 radnih dozvola stranim radnicima, a procjene su kako će jednako biti i ove godine.
Najveći broj radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, Ukrajine, pa čak Nepala i Indije. Građevina, turizam i ugostiteljstvo su sektori koji u potpunosti ovise o stranim radnicima.
Crna Gora se posljednjih godina također suočava sa nedostatkom radne snage u mnogim sektorima.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, 2021. godine izdato je oko 10.000 dozvola za boravak i rad stranaca u zemlji. Od tog broja najveći broj strane radne snage angažovan je u okviru građevinarstva, usluge smještaja i ishrane, ostalih uslužnih djelatnosti, trgovine, poljoprivrede i prerađivačke industrije.
U Sjevernoj Makedoniji se isto tako sve više raspravlja o uvozu radne snage. Zbog odlaska mladih i radno sposobnih, poslodavci u Sjevernoj Makedoniji tvrde da će morati uvoziti radnike iz drugih zemalja.
Prema dostupnim podacima, od 2002. do 2021. godine radno sposobno stanovništvo smanjeno je za 12,4 posto, odnosno u 20 godina emigriralo je 150.000 mladih do 29 godina, zbog čega u Sjevernoj Makedoniji sve teže pronalaze kvalificiranu radnu snagu.
