Na centralnom trgu u Kninu obilježen je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 28. obljetnice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja kojom je srušena Republika Srpska Krajina, srpska paradržava koja je formirana tijekom 1991. godine, čijim je razbijanjem omogućeno neometano funkcioniranje Republike Hrvatske.
S obzirom na loše vremenske uvjete, pljuskove s grmljavinom, središnja svečanost održala se na Trgu dr. Ante Starčevića, umjesto na stadionu NK Knin.
U ranim jutarnjim satima održala se tradicionalna budnica ulicama grada Knina, dok je središnja svečanost započela podizanjem zastave na Tvrđavi koju su podigli predstavnici hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, njih 12, u nazočnosti počasnog postroja MUP-a i pripadnika Počasno-zaštitne bojne OSRH-a. S tvrđave je ispaljeno 28 topničkih plotuna, a potom su pročitana imena 244 stradalih i nestalih hrvatskih branitelja.
Na Trgu kod Spomenika hrvatske pobjede Oluja 95 odana je počast poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima polaganjem vijenaca predstavnika obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja u VRO Oluja, HRVI, ratnih zapovjednika i predstavnika udruga iz Domovinskog rata, a potom i najviših državnih dužnosnika te predstavnika županija i gradova. Na Trgu su potom održani govori predstavnika državnog vrha.
Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) Zoran Milanović u svom se obraćanju zahvalio hrvatskim braniteljima za slobodu te svima čestitao ovaj nacionalni praznik pa i pripadnicima HVO-a koje je nazvao braćom po oružju.
"Istinu ne vide svi na isti način. Ne vide je jučer u Prijedoru, nažalost. Od svih mjesta izabrali su Prijedor gdje je ubijeno nekoliko tisuća Muslimana i Hrvata '92 godine i to nije lijepo, bit ću vrlo blag, to je pogrešno. Hrvatska pobjeda je omogućila Daytonski mirovni sporazum, ali to je vrlo defanzivna tvrdnja. Nije ga omogućila, nego ga bez nje ne bi bilo", poručio je Milanović.
Dodao je kako bi svi međunarodni napori i bombardiranje položaja tadašnje vojske Republike Srpske bili uzaludni bez pobjede u Oluji.
Podsjetio je kako se pobunjenim Srbima nudio Plan Z4, ocijenivši kako bi to rješenje bilo loše za Hrvatsku da je prihvaćeno od strane pobunjenika.
"U ovaj hrvatski kraljevski grad Hrvatska vojska je ušla kada u njemu više nije bilo nikoga. Vrijeđa zdrav razum i samopoštovanje svakog čovjeka, neovisno o vjeri i naciji, kada ti netko kaže da si protjerao toliki i toliki broj ljudi, a nije te nitko ni dočekao. Ali, ljudi se od '95 vraćaju i u ovom gradu u kojem je bila velika srpska većina danas ima pripadnika srpske nacionalnosti", rekao je Milanović.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković ocijenio je 1995. godinu, zbog VRO Oluja, najvažnijom godinom u suvremenoj hrvatskoj povijesti, podsjetivši da je tom operacijom, ali i prijašnjima vojnim akcijama "Hrvatska vraćena u normalan život".
Dodao je kako će dogodine, na 29. obljetnicu Oluje "Hrvatska imati najsnažnije zrakoplovstvo u ovom dijelu Europe, od Njemačke do Grčke", jer će hrvatsko nebo čuvati najmoderniji borbeni avioni 4. generacije Rafale.
Osvrnuo se na jučer poslane poruke iz Prijedora gdje je srpsko vodstvo iznijelo teze "o kriminalizaciji Oluje".
"Stoga danas jasno poručujemo svima, a osobito onima koji su to jučer govorili: Oluja je oslobodilačka operacija i temelj hrvatske slobode i države. Hrvatska nikada nikome neće dopustiti na Oluju, hrvatske branitelje, vojnike i policajce. Nikada nećemo prihvatiti optužnice koje dolaze od tužiteljstva u Beogradu, od Srbije koja pretendira biti regionalni tužitelj i sudac", istaknuo je Plenković.
Naglasio je kako su hrvatske vlasti od 1995. do danas pokazale spremnost na poštovanje nacionalnih manjina pa i srpske, o čemu svjedoči proces povratka.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković istaknuo je u svom govoru kako je Oluja formativni trenutak u stvaranju neovisne hrvatske države te kako je važno njegovati kulturu sjećanja.
Nazvao je "neumjesnim i bezobraznim pokušaje srpske države i vođa Srba iz BiH da relativiziraju vlastitu odgovornost za rat i agresiju i tako udare na temelje i smisao hrvatske borbe za slobodu".
Upozorio je na važnost razlikovanja istine od laži te poručio kako je Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije i ponosni pobjednik u nametnutom ratu.
Program su upotpunili glazbeni nastupi klapa, a nakon središnje svečanosti tradicionalno je uslijedila misa u Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta.
Tradicionalni letački akrobatski program Krila Oluje i helikopterski naleti zbog kiše su otkazani, a taktičko-tehnički zbor naoružanja i opreme može se razgledati u centru Knina. U poslijepodnevnim satima predviđen je doček maratonaca i biciklista te moto defilea, a organizirana je i podjela vojničkog graha za sve koji nazoče na proslavi u Kninu.
U VRO Oluja, koja je označila završetak Domovinskog rata, na preko 600 kilometara fronta sudjelovalo je pet gardijskih brigada.
Hrvatska vojska je u vojno-redarstvenoj operaciji "Oluja", koja je započela 4. kolovoza 1995. godine u 4 sata ujutro, u samo 84 sata oslobodila okupirana područja i trajno osigurala međunarodno priznate granice Republike Hrvatske, a ovom akcijom omogućena je kasnije i mirna reintegracija Hrvatskog podunavlja.
Oslobođen je okupirani prostor od Jasenovca do Dinare površine 11.400 km četvornih, više od 14 posto ukupnog državnog teritorija.
U susjednoj Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska, VRO Oluju i ove godine nazivaju najvećim etničkim čišćenjem nakon Drugog svjetskog rata, a uz ovaj datum srbijansko političko vodstvo obilježava sjećanje na veliki egzodus srpskog naroda.
Prema istraživanjima hrvatskih udruga koje se bave bilježenjem svih žrtava u Domovinskom ratu, u VRO Oluja ubijeno je više od 600 civila, a spaljeno više od 22.000 kuća. Iz Hrvatske je tada izbjeglo oko 200.000 njezinih građana srpske nacionalnosti, od kojih se tek mali dio njih vratio na svoja ognjišta.
U Oluji je sudjelovalo oko 200.000 hrvatskih vojnika i policajaca, 242 branitelja u akciji su poginula, dok se dva još uvijek vode kao nestali.
