Stonske zidine smještene su na hrvatskom poluotoku Pelješac, a tu ih je izgradila Dubrovačka Republika. 1333. godine Dubrovačka Republika kupuje Pelješac za 8 hiljada perpera, koji je u Dubrovniku od 1243. bio računski novac.
“Plan je donesen odlukom dubrovačke Vlade 1335. s dopunom iz 1370. Ta odluka Ston svrstava u kategoriju idealnih gradova u Evropi”, navodi se na stranici Društva prijatelja dubrovačke starine.
Kako bi zaštitila Peljašac i solane od kopnenog zaleđa, jer je u to vrijeme sol imala veliku trgovačku vrijednost, Republika gradi zidine i pod njima Ston i Mali Ston.
“Dubrovačka komuna odlučuje tada, radi osiguranja svojega novostečenog posjeda, podići Veliki zid. Dugačak oko 1200 m, vodio je preko vrha brda Podzvizda i, zatvarajući cijeli poluotok, završavao je kulama na obalama Stonskoga kanala i Malostonskoga zaljeva. Na tim su mjestima, još u 14. stoljeću, bile izgrađene dvije planirane urbane jezgre, Ston (Castrum Istius maris) i Mali Ston (Castum Iilius maris), koje Velikim zidom nisu bile povezane samo fizički nego su se u svojim funkcijama i dopunjavale. Prema starijim dubrovačkim hronikama, gradnja Velikog zida trajala je 18 mjeseci i stajala je 12.000 dukata”, navodi se iz Turističke zajednice općine Ston.
Izgradnja zidina ukupne originalne dužine 7 kilometara, s 41 kulom, 7 bastiona (Sokolić, Arcimon u Stonu, tri bastiona Velikog Kaštela, bastion Podzvizda i malostonski Arcimon), tri tvrđave (Veliki Kaštio, Koruna i Podzvizd) i dva povezana grada je, navodi se, trajala naredna četiri stoljeća. Visina mu varira između pet i deset metara.
“Prvo je u tridesetak godina zidan odbrambeni bedem, s jedne na drugu stranu poluotoka, te prema jedinstvenom projektu planski podignuta dva utvrđena gradića: južno Ston i sjeverno Mali Ston s ciljem okupljanja ljudi za čuvanje granica i rad u solanama od kojih je država mnogo dobivala”, navodi se iz stonske turističke zajednice.
Pored domaćih graditelja, gradili su ga i stranci, mahom Italijani i Francuzi, od koji su pojedini učestvovali i u gradnji dubrovačkih zidina. Stonske zidine imaju dva ulaza i jedan izlaz.
Ulaz “A” je smješten na zapadnom dijelu kod tvrđave Arcimun u Stonu, dok se ulaz “B” nalazi u Malom Stonu kod tvrđave Koruna. Oba ulaza završavaju na izlazu “C” kod kule Barabanata.
Mlađi potomak Kineskog zida
Od zidina je danas, a zbog promjene vlasti i zakona koji ih nisu štitili, zemljotresa i samog zuba vremena, ostalo 5,5 kilometara, a smatra se drugim najdužim, do danas očuvanim odbrambeno-fortifikacijskim sistemom u svijetu, odmah iza Kineskog zida.
Pored toga, svojim izgledom najsličniji je Kineskom zidu pa ga često nazivaju mlađim bratom ovog velebnog zdanja u Kini. Također se smatra najdužim očuvanim odbrambenim zidinama u Evropi.
Stonske zidine su imale odbrambenu funkciju do početka 19. stoljeća i pada Dubrovačke Republike.
U prvoj polovini 19. stoljeća fortifikacijski se kompleks nije uništavao, ali se, isto tako, nije ni obnavljao, navode iz Turističke zajednice općine Ston i dodaju:
“Carskim dekretom 27. februara 1858. godine tvrđave se predaju Upravi državnih dobara i ona započinje s rasprodajom gotovo čitavoga sklopa, osim tvrđave Veliki Kaštio, koja je nešto kasnije doživjela istu sudbinu. Pojedini se dijelovi zidina prodaju privatnim osobama, izvor su građevinskoga materijala, ruše se „iz higijenskih razloga“.
Stonske utvrde su također stradavale u jakim zemljotresima koji su godinama pogađali region, a nakon napuštanja odbrambene funkcije pretrpjele su i ratove 20. stoljeća. Zbog svega toga, dužina zidina skraćena je na 5,5 kilometara.
Model obnove inauguriran polovinom 20. stoljeća
Društvo prijatelja dubrovačke starine, “udruženje građana osnovano 12. augusta 1952. godine radi očuvanja, zbrinjavanja i promicanja bogate i slojevite spomeničke baštine dubrovačkog područja”, zagovara obnovu Stonskih zidina.
“Djelovanjem tog neprofitnog udruženja građana inauguriran je model obnove u kojem će skrb za stručnu komponentu zahvata od svojeg osnivanja (1960. godine) preuzeti dubrovački Zavod za zaštitu spomenika kulture”, navodi se iz stonske turističke zajednice.
To je bio vjetar u leđa Društvu za izradu ozbiljnih projekata obnove. 2003. godine započela je obnova Velikog zida, a za njim i ostalih dijelova ove utvrde, da bi 4. oktobra 2009. godine obnovljene Stonske zidine otvorile vrata posjetiocima. Od ljeta 2016. moguć je i obilazak obnovljene kule Veliki Kaštio.
Iz Turističke zajednice općine Ston navode da je “po ulaganju sredstava ovaj obnoviteljski zahvat najveći u Republici Hrvatskoj”.
Nagrada za najbrže maraton po Kineskom zidu
Ljubitelji rekreacije mogu jednom godišnje učestvovati i na maratonu koji obuhvata trčanje po Stonskim zidinama, za šta je potrebna kondicija s obzirom na veliki broj stepenica.
Cilj ove trke je, pored promocije zdravog načina života, i promocija prirodnih ljepota Hrvatske.
Organizuju se tri trke, ona na četiri kilometra za početnike, od 15 kilometara za one s malo boljom kondicijom te maraton od 42 kilometra.
Nagradu u trci od 42 kilometra osvajaju najbrža ženska osoba i najbrža muška osoba, a nagrada je kotizacija za maraton po Kineskom zidu (Conquer the Wall Marathon), kao i smještaj za vrijeme trke.
