Vlada Hrvatske je uputila u Sabor konačni prijedlog Zakona o trgovini, prema kojem bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tokom kojih bi radili. Novi zakon stupio bi na snagu 1. jula 2023. godine.
“Poanta ovog zakona je omogućiti svakome da provede nedjelju sa svojom obitelji i da se poveća kvaliteta privatnog života”, obrazložio je ovu odluku Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja RH.
Ipak, neće svi provoditi nedjelju sa svojom obitelji. Postoji mnogo iznimaka, a onima kojima je zabranjen rad nedjeljom ipak je ostavljeno pravo da odrede 16 radnih nedjelja u godini. U tim sedmicama će maksimalan dopušten fond radnih sati biti povećan s uobičajenih 90 na 105. U praksi će se ova odluka odnositi na tek 2,3 posto od ukupnog broja radnika koji rade nedjeljom u Hrvatskoj. Iz zakona su izuzeta brojna prodajna mjesta.
Na koga se ne odnosi zabrana rada nedjeljom?
Zabrana se ne odnosi na cijeli niz radnih mjesta; trgovine koje su unutar ili čine sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih stanica, aerodroma, luka unutrašnje plovidbe, brodova, aviona i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih stanica, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.
Iznimke se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama te prodaju putem automata, prodaju na daljinu i distribuciju tiska putem kioska. Iako su i pekare trebale biti izuzete, na kraju je odlučeno da se i njima zabrani rad.
Stav ekonomista
Istraživanje koje je još 2021. objavio ekonomist Vuk Vuković o utjecaju zabrane rada nedjeljom na privredu pokazalo je da se može očekivati pad prometa u maloprodaji od 3% godišnje, pad plaća radnika do 4%, manji rast BDP-a za 0,4 posto u prosjeku te pad broja zaposlenih u maloprodaji. Ekonomisti u Hrvatskoj smatraju da će Zakon pogodovati velikim tržnim centrima naspram malih trgovina. Poručuju i da se pitanje rada nedjeljom direktno regulira kroz izmjene Zakona o radu, gdje će se definirati ograničenja rada nedjeljom po radniku, umjesto po preduzeću.
Paško Burnać, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, za TRT Balkan kaže da za ekonomiju Republike Hrvatske u cijelini ovaj zakon neće donijeti ništa naročito dobro.
“Donijet će dobro određenim interesnim skupinama. Analiza koja bi rezultirala neto efektima sigurno bi ukazala na to da će taj efekat biti negativan”, kaže Burnać. Za velike trgovačke lance u Hrvatskoj nedjelja je drugi najvažniji dan u sedmici po prometu koji donosi 17,7 posto prometa, odmah iza subote, koja nosi 21,8 posto prometa.
“Govore iz Vlade da će se taj promet koji se realizirao nedjeljom preliti na ostale dane u tjednu. Međutim, do nekog smanjena prometa će sigurno doći, jer u većim trgovačkim centrima nedjelja je drugi dan po količini ostvarenog prometa”, dodaje Burnać.
Zakon do sada tri puta srušen na Ustavnom sudu
Ustavni sud je do sada čak tri puta srušio zakon smatrajući ga diskriminatornim zbog brojnih izuzetaka, i to 2002., 2009. i 2020. U obrazloženju 2009. godine sud je naveo da se zabranom rada narušavaju Ustavom zajamčena prava trgovaca bez opravdanog razloga.
“Vi ovdje sprečavate ustavno pravo svakoga, kako poslodavca tako i posloprimca koji hoće da radi nedjeljom. Problem rada nedjeljom svodi se na plaćanje a ne na potrebu da se nedjeljom radi. Ako pitate one na koje se to odnosi, onda će vam reći, iako su tihi, puno su glasniji sindikati u ovom slučaju, da bi oni radili uz propisnu naknadu. Taj rad nedjeljom mora biti plaćen više nego što je plaćen redovitim danom i onda tu nema nikakvih problema”, smatra Burnać.
Ovaj zakon je podijelio kako političare tako i građane Hrvatske. Stvarni rezultati zabrane rada nedjeljom moći će se vidjeti nakon 1. jula, kada ova odluka stupa na snagu.
