U Tivtu u Crnoj Gori u utorak je održan Samit lidera Brdo-Brioni procesa na kojem su čelnici zemalja regije razgovarali o unapređenju saradnje zemalja Zapadnog Balkana sa zemljama članicama Evropske unije (EU) i drugim važnim regionalnim pitanjima.
Samit Brdo-Brioni završen je upravo obraćanjem predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, kao domaćina, te predsjednika Slovenije i Hrvatske, Nataše Pirc Musar i Zorana Milanovića, porukom da je skup protekao u konstruktivnoj i dobroj atmosferi i da Evropska unija (EU) nije potpuna bez zemalja Zapadnog Balkana.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u obraćanju je posebno naglasio značaj dijaloga i regionalne saradnje.
"U vremenu geopolitičke neizvjesnosti i složenih bezbjednosnih izazova promovisanje dijaloga je dio rješenja. Samit je bio prilika da ponovimo jedinstvenu poruku koja je zajednička poruka svih nas, a to je da je naš prostor prostor zajedničkih vrijednosti, mira i prosperiteta i da Evropska unija (EU) nije cjelovita i potpuna bez Zapadnog Balkana", kazao je Milatović na konferenciji za novinare.
Milatović je istakao da je Crna Gora regionalnu saradnju postavila kao ključni prioritet njene vanjske politike te je naglasio značaj pristupanja u EU.
"Proširenje EU-a nije samo potreba i cilj već predstavlja i geopolitički imperativ ali čak i moralni, imajući u vidu brojne izazove na globalnom nivou. Temelj evropskih integracija je suštinski regionalna saradnja", rekao je Milatović.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović istakao je da bi zemlje regije Zapadnog Balkana zbog predugog čekanja na članstvo u EU mogle izgubiti strpljenje.
"Međutim, našu ulogu i zadatak vidim u tome da ih ohrabrujemo da ne klonu duhom i akcijom. EU ima svoje izazove, ali ja želim da naši susjedi budu naši prijatelji, a da bi to tako bilo mi moramo nešto uložiti i imati razumijevanja za njihove probleme i koliko bude moguće ja ću to i dalje podržavati u dobroj vjeri", kazao je Milanović.
Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar istakla je da su na samitu posebnu pažnju posvetili pitanju pristupanja zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Također je rekla da je razgovarano i o problemu odlaska mladih iz regije Zapadnog Balkana, odakle je prema riječima predsjednice Sjeverne Makedonije, samo u zadnjih deset godina otišlo 4,8 miliona mladih.
"Ovo su brojke koje bi nas sve trebale zabrinuti. Svi znate da su Slovenija i Hrvatska države koje najviše zagovaraju priključenje svih zemalja Zapadnog Balkana u EU. Zahvaljujući tome, Bosna i Hercegovina je konačno dobila status kandidata, a najbolju perspektivu za priključenje trenutno ima Crna Gora, dok će Albanija početi pregovore 14. oktobra", rekla je Pirc Musar.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović učestvovao je na sastanku lidera zemalja Procesa Brdo – Brijuni u crnogorskom Tivtu gdje je poručio da se vanjska politika Bosne i Hercegovine prema susjednim i drugim zemljama temelji, prije svega, na poštovanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
"Brdo – Brijuni proces je važna platforma za jačanje regionalne saradnje i promoviranje evropskih vrijednosti. Nažalost, prije pet dana Bosnu i Hercegovinu je pogodila katastrofalna prirodna nesreća. Razorne poplave i klizišta zahvatile su više gradova i mjesta u Bosni i Hercegovini. Izgubili smo ono što je najvrednije – ljudske živote. Uništeni su domovi mnogih naših sugrađana, a sveukupna materijalna šteta je ogromna", rekao je Bećirović.
Građani Bosne i Hercegovine, iz svih dijelova države, kako je kazao, još jednom su pokazali veliko srce i iskazali ogromnu solidarnost.
"Želim se zahvaliti svima koji su nam proteklih dana uputili riječi podrške, izrazili solidarnost i konkretno pomogli. Hvala svima u regiji, Evropi i svijetu koji su iskazali spremnost da pomognu. U ovim teškim trenucima, brza reakcija i međunarodna podrška su od ogromnog značaja za nas. Tragične poplave i klizišta u Bosni i Hercegovine pokazuju da je veoma važno da svi zajedno posvetimo puno veću pažnju prevenciji i smanjenju rizika od prirodnih katastrofa", kazao je.
Istakao je da se vanjska politika Bosne i Hercegovine prema susjednim i drugim zemljama temelji, prije svega, na poštovanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao i na ravnopravnosti u međudržavnim odnosima.
"Aktivnim učestvovanjem u regionalnim inicijativama, Bosna i Hercegovina se pozicionira kao proaktivan i konstruktivan partner. U tom kontekstu, nastavit ćemo aktivno podržavati regionalnu saradnju, uključujući i inicijativu Brdo –Brijuni proces. Sve države članice Procesa Brdo – Brijuni su članice ili žele biti članice Evropske unije. Ključne evropske države koje su izgradile temelje EU odlučile su da napuste velikodržavne projekte i da sarađuju na bazi uvažavanja i poštovanja", rekao je Bećirović.
Dodao je da su države Zapadnog Balkana na raskrsnici i imaju dvije opcije.
"Prva opcija je uspostavljanje međudržavnih odnosa po uzoru na države EU. Ona znači mir, sigurnost i razvoj u zajedničkom interesu. Druga opcija je preuzimanje ruskog modela odnosa prema susjedima. To je put u veliku nesreću i tragediju. Izvucimo pouke iz prošlosti, posebno iz tragičnih 1990-ih godina, i okrenimo se budućnosti. Otvorimo prostor za projekte koji donose ekonomski i svaki drugi napredak. Iskoristimo spremnost EU da podrži projekte regionalnog povezivanja putem različitih fondova i inicijativa", istakao je.
Bećirović je kazao da je intenziviranje Berlinskog procesa i realizacija iniciranih sporazuma i dogovora od koristi za sve države regije.
"Trebamo dati zajednički doprinos ubrzanoj implementaciji sva četiri sporazuma iz Berlinskog procesa. Sporazumi o mobilnosti su od velike važnosti za integraciju Zapadnog Balkana u jedinstveno evropsko tržište. Vrijeme je da prestane opstrukcija ratifikacije Sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu. Jedini preostali vizni režim u regiji je između Bosne i Hercegovine i Kosova. Ratifikacijom ovog važnog sporazuma bila bi omogućena lakša provedba i drugih sporazuma iz Berlinskog procesa", dodao je.
Naglasio je da plan rasta EU za Zapadni Balkan ima poseban značaj za sveukupni razvoj regije.
"Plan rasta nije samo ekonomski podsticaj, već i važna politička poruka – EU nas podržava i prepoznaje Zapadni Balkan kao integralni dio svoje budućnosti. Jedan od ključnih preduslova za ekonomski razvoj i integraciju regije jeste unapređenje povezanosti – infrastrukturne, digitalne i energetske. Bolja povezanost unutar naše regije, kao i sa EU, ključna je za jačanje trgovine, investicija i mobilnosti. Naša odgovornost je da osiguramo da Zapadni Balkan krene naprijed – ka punoj integraciji u EU i ka održivom razvoju koji će koristiti svim našim građanima", kazao je Bećirović.
Na kraju je poručio da "prosperitetna budućnost regije nije u utrci u naoružavanju".
"Države regije trebaju više investicija u ekonomski razvoj. Stoga predlažem da zaustavimo aktuelnu utrku u naoružavanju. Jačajmo mir, sigurnost i izgradnju dobrosusjedskih odnosa. Takav prijedlog je u skladu sa subregionalnim sporazumom o kontroli naoružanja. Umjesto utrke u naoružanju u regiji, predlažem da se fokusiramo na brži ekonomski razvoj. Od toga bi sve države regije imale višestruku korist, a mogućnost konflikta bi bila znatno smanjena", rekao je Bećirović.
Na samitu su učestvovali članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Željka Cvijanović, Denis Bećirović te čelnici ostalih zemalja članica Procesa Brdo-Brioni - Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova, a sastanak je bio usmjeren na aktuelna pitanja koja su zajednička svim zemljama regije.
Proces Brdo-Brioni zajednička je slovenačko-hrvatska inicijativa pokrenuta 2010. godine, osnovana radi jačanja uzajamnog povjerenja i pomoći zemljama Zapadnog Balkana na putu prema Evropskoj uniji (EU). Članovi inicijative su i Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Kosovo.
