Lideri Evropske unije i država Zapadnog Balkana usvojili su deklaraciju na samitu u Briselu u kojoj se navodi da zajednička vizija budućnosti uključuje zajedničke vrijednosti i odgovornost.
Deklaracija poziva sve zemlje Zapadnog Balkana da uvedu sankcije Rusiji i rade na sprečavanju zaobilaženja restriktivnih mjera koje je Brisel uveo protiv Moskve kao odgovor na rat na Ukrajini.
“Zajednička vizija budućnosti uključuje zajedničke vrijednosti i zajedničku odgovornost. Dok produbljujemo našu saradnju sa partnerima, pozivamo ih da ostvare brz i održiv napredak ka potpunom usklađivanju sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU i da djeluju u skladu s tim“, navodi se u deklaraciji.
Ukazujući na sve komplikovanije geostrateško okruženje, kojim dominira rat u Ukrajini i kriza na Bliskom istoku, u deklaraciji se navodi da je evropska i globalna sigurnost i dalje ugrožena.
“To okruženje pokazuje važnost jedinstva i svrhe unutar evropske porodice te strateškog partnerstva između EU i regiona Zapadnog Balkana kojima se uspostavljaju još bliže veze i bolje integrisana saradnja sa EU na osnovu dijeljenih načela i vrijednosti“, navodi se u tekstu dokumenta.
Ponovo je potvrđena potpuna i nedvosmislena opredijeljenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i apelirano je na ubrzanje procesa pristupanja, na osnovu kredibilnih reformi od strane partnera, poštenih i strogih uvjeta te načela vlastitih zasluga.
“EU pozdravlja napredak koji su partneri Zapadnog Balkana napravili na svojim putevima ka EU od samita EU - Zapadni Balkan u Tirani. Budućnost Zapadnog Balkana je u našoj uniji. EU pozdravlja odlučnost partnera Zapadnog Balkana da poštuju središnje evropske vrijednosti i principe i da se prema njima obavežu u skladu sa međunarodnim pravom. EU takođe pozdravlja ponovo izraženu opredijeljenost partnera Zapadnog Balkana za prvenstvo demokratije, temeljna prava i vrijednosti i vladavinu prava. U skladu sa deklaracijom iz Tirane iz decembra 2022. godine, EU ističe potrebu za trajnim i neopozivim uspjesima reformi u oblasti vladavine prava, funkcionisanja demokratskih institucija, ekonomije i reforme javne administracije. EU ističe potrebu za trajnim naporima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, povećanoj podršci za dobro upravljanje, ljudska prava, ravnopravnost spolova i prava osoba koje pripadaju manjinama. Kredibilitet takve opredijeljenosti zavisi o smislenom sprovođenju neophodnih reformi i o solidnim rezultatima na bazi jasne i konzistentne javne komunikacije u interesu njihovih naroda. Osnaženo civilno društvo te nezavisni i pluralistični mediji sa punim poštovanjem slobode izražavanja, su ključne komponente bilo kojeg demokratskog sistema“, navodi se u deklaraciji.
EU poručuje da ostaje najbliži partner, glavni investitor, trgovinski partner i najveći donator za region. Partnere poziva da učine što vidljivijim izvanredni volumen i raspon te podrške i da ju odraze proaktivno u svojim javnim debatama i komunikaciji kako bi građani mogli cijeniti konkretne prednosti partnerstva sa EU-om. Partneri bi takođe trebali imati jasnu komunikaciju o svojoj opredijeljenosti za vrijednosti EU i nužne reforme.
“EU ističe potrebu da se partneri Zapadnog Balkana opredijele za inkluzivnu regionalnu saradnju i jačanje dobrosusjedskih odnosa, uključujući i sa državama članicama EU. Sprovođenje bilateralnih sporazuma u dobroj vjeri i sa konkretnim rezultatima i dalje je važno, uključujući Prespanski sporazum sa Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i saradnji sa Bugarskom. Još su neophodni dodatni odlučni napori za poticanje pomirenja i regionalne stabilnosti, kao i za pronalaženje i sprovođenje definitivnih, inkluzivnih i obavezujućih rješenja za regionalne i bilateralne sporove i pitanja partnera koja imaju korijenje u ostavštini prošlosti, kao i preostale slučajeve nestalih lica i pitanja ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim pravom i utvrđenim principima, uključujući i sa Sporazumom o pitanjima sukcesije. EU takođe poziva partnere da garantuju prava pripadnika manjina i jednak tretman za njih“, navodi se u deklaraciji.
Učesnici samita dalje su poručili da nastavljaju u potpunosti podržavati napore visokog predstavnika EU i specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana.
“Od te dvije strane očekujemo konstruktivan angažman u dobroj vjeri i u duhu kompromisa da bi se postigao brzi napredak u normalizaciji njihovih odnosa što je kritično važno za sigurnost i stabilnost cijelog regiona i da se osigura da strane mogu napredovati na svojim evropskim putevima. Pozivamo strane da bez daljnih odlaganja ili preduvjeta potpuno sprovedu Sporazum o putu normalizacije i njegov Aneks o sprovođenju, kao i sve prošle sporazume“, piše u deklaraciji.
Dalje se, između ostalog navodi i da EU ima cilj da približi Zapadni Balkan sebi, pripremajući teren za pristupanje i donoseći konkretne koristi građanima Zapadnog Balkana već i tokom procesa proširenja.
“U tom kontekstu nedavna komunikacija Komisije o novom Planu rasta za Zapadni Balkan ima cilj da ubrza socioekonomsku konvergenciju između Zapadnog Balkana i EU te se u njoj ohrabruje region da pojača korake reformi povezanih sa EU i da napreduje u regionalnoj ekonomskoj integraciji kroz zajedničko regionalno tržište, zasnovano na pravilima i standardima EU“, ističe se u deklaraciji.
EU također podsjeća na zajedničku obavezu da se pojačaju napori za pospješavanje integracije Zapadnog Balkana sa unutarnjim tržištem EU. Zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana (CRM) bi trebalo poslužiti kao polazna tačka za integraciju.
Neophodni su dodatni odlučujući napori svih lidera Zapadnog Balkana da bi zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana postalo stvarnost, posebno što se tiče usvajanja nekoliko odluka o inicijativama povezanim sa trgovinom koje su već dogovorene na tehničkom nivou u kontekstu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA). Takva inkluzivna regionalna saradnja zasnivana na pravilima i standardima EU ujedno bi stimulisala trgovinu unutar regiona i privukla investicije.
EU podsjeća i da je odlučna podržavati lidere Zapadnog Balkana u ispunjavanju njihove obaveze potpunog sprovođenja Zelene agende za region.
Kad se radi o integraciji digitalnog jedinstvenog tržišta EU, pozdravljeno je smanjenje troškova za prijenos podataka u roamingu između EU i Zapadnog Balkana počevši od 1. oktobra 2023. godine s ciljem razvoja dugoročnog aranžmana o roamingu kako bi se region uključio u područje obuhvaćeno režimom EU “roaming kao kod kuće”.
U vezi integracije Zapadnog Balkana u industrijske lance opskrbe, pozdravljamo interes koji su izrazili partneri Zapadnog Balkana da se pridruže kao partneri EU u lancu vrijednosti za kritične sirovine i dobiju podršku za razvoj relevantnih industrija, usklađenih sa potrebama i standardima jedinstvenog tržišta EU.
EU takođe podsjeća na svoju trajnu podršku reformisanju i izgradnji kapaciteta javnih uprava na Zapadnom Balkanu.
EU pozdravlja i predanost partnera na ubrzavanje rada na sprovođenju programa za Zapadni Balkan za inovacije, istraživanje, obrazovanje, kulturu, mlade i sport.
EU će nastaviti sarađivati sa regionom na daljem razvoju odbrambenih sposobnosti i kapaciteta, uključujući putem Evropskog instrumenta mirovne pomoći. EU ostaje predana tome da pridonosi sigurnosti u regionu uključujući kroz svoju operaciju ZSOP-a EUFOR Althea i misiju EULEX.
Upravljanje migracijama i dalje je ključni zajednički izazov i odgovornost.
Ljudi iz cijelog regiona Zapadnog Balkana moći će od sljedeće godine putovati u šengensko područje bez vize.
“EU apelira da se dalje pojača saradnja u borbi protiv terorizma i u suzbijanju nasilnog ekstremizma u svim njegovim oblicima, uključujući prevenciju radikalizacije i finansiranja terorizma“, navodi se, između ostalog, u deklaraciji.
