Prema izvještaju iz BIHAMK-a, glavni uzroci saobraćajnih nesreća u ovim zemljama su neprilagođena brzina uslovima na putevima i nepropisna brzina.           Foto: pexels

Saobraćajne nesreće na putevima Balkana odnose više života nego što je to slučaj u zemljama Evropske unije (EU). Prema najnovijim statistikama, godišnje na Balkanu strada prosječno 80 posto više ljudi u saobraćajnim nesrećama u poređenju s evropskim prosjekom.

Najviše smrtonosnih saobraćajnih nesreća bilježi se u Bosni i Hercegovini.

U protekloj godini ova zemlja je zabilježila 222 smrtna ishoda u saobraćajnim nesrećama, što iznosi 81 žrtvu na million stanovnika.

Tokom istog perioda u Bosni i Hercegovini dogodila se ukupno 31.321 saobraćajna nesreća, u kojoj je 7.230 osoba izgubilo život ili zadobilo povrede, dok je 24.091 nesreća rezultirala samo materijalnom štetom.

Ovi alarmantni podaci ukazuju da se na bosanskohercegovačkim putevima svakog dana tokom prošle godine događalo u prosjeku više od 85 saobraćajnih nesreća, uključujući gotovo 20 sa smrtnim ishodom ili povrijeđenim osobama. Također, treba napomenuti da je trend smanjenja broja saobraćajnih nesreća, koji je započeo 2017. godine, prekinut tokom 2021. godine, a broj nesreća se povećao za 3,45 posto u 2022. godini.

Najveći broj saobraćajnih nesreća u Bosni i Hercegovini zabilježen je na području Kantona Sarajevo.

Crna Gora također bilježi zabrinjavajući broj smrtnih ishoda na putevima, sa 58 poginulih osoba tokom protekle godine, što čini 118 žrtava na million stanovnika. Izvještaj o stanju bezbjednosti na putevima u Crnoj Gori pokazuje da najviše nesreća nastaje nedjeljom, a magistralni putevi su najrizičniji. Muškarci su u većem broju stradalih u odnosu na žene, a najviše nesreća zahvata dobnu grupu od 25 do 35 godina.

Srbija nije izuzetak, s 535 žrtava u saobraćajnim nesrećama tokom iste godine, što iznosi 76 žrtava na million stanovnika. Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja, najviše ljudi strada u automobilima, dok je više od 100 pješaka izgubilo život, od kojih više od polovine tokom noći.

Hrvatska, s druge strane, bilježi smanjenje smrtnih ishoda na putevima. Tokom 2022. godine poginulo je 275 osoba, što je smanjenje za 5,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, broj ozlijeđenih osoba povećao se za 11,8 posto u odnosu na 2021.

Kada se uporedi sa stanjem sigurnosti na cestama u Evropskoj uniji, razlika je drastična. Prosječan broj smrtnih slučajeva u zemljama EU iznosi 46 osoba na million stanovnika, što je značajno manje od situacije na Balkanu.

Prema izvještaju iz BIHAMK-a, glavni uzroci saobraćajnih nesreća u ovim zemljama su neprilagođena brzina uslovima na putevima, nepropisna brzina, vožnja pod uticajem alkohola i drugih opojnih supstanci, vožnja na nedovoljnoj udaljenosti i nepoštivanje prvenstva prolaza.

TRT Balkan / agencije