Plenković je nakon sastanka s predsjedavajućom Krišto poručio da je najvažnija poruka njegove posjete Sarajevu podrška evropskom putu Bosne i Hercegovine te da je plan da se na Trgovskoj gori, u blizini granice s BiH, zbrinjavanje nuklearnog otpada odgođa do 2028. godine.
Hrvatski premijer naglasio je da se proces proširenja Evropske unije (EU) trenutno nalazi u ključnoj fazi nakon ruske agresije na Ukrajinu.
"Ruska agresija na Ukrajinu ubrzala je proces proširenja. U tom kontekstu napori Bosne i Hercegovine nakon prošlogodišnjeg sticanja kandidata za članstvo i postavljenih osam kriterija plus jedan, a to je ustavna i izborna reforma, su vodič za evropski put. Zato bih želio ohrabriti Vijeće ministara BiH i Parlament BiH da učine napore i donesu zakone koji su poznati kao ciljevi već skoro godinu dana. Ako se to dogodi, svima nama, prijateljima BiH, bit će lakše zagovarati donošenje pozitivnih odluka o Bosni i Hercegovini nego ako se ne donesu", kazao je Plenković.
Istakao je da je sada taj momenat jer Evropska unija sljedeće godine ide u izbore i nije moguće očekivati fokus na drugim temama osim kriznih.
Tokom obraćanja se osvrnuo i na ekonomsku saradnju Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
"Htio sam kazati da naši ekonomski odnosi itekako napreduju. Mi smo u prvih šest mjeseci ove godine dosegnuli dvije milijarde eura gospodarske razmjene. Prošle godine smo došli do skoro četiri milijarde što znači da će ova godina biti tako uspješna i to pokazuje međusobnu upućenost i snažne ekonomske veze dvije zemlje i brojnih gospodarskih subjekata koji plasiraju svoje proizvode i usluge na tržište Hrvatske, odnosno BiH. Mi se veselimo da brojni gospodarski subjekti iz BiH sve više izvoze u Hrvatsku što je jako dobro i da se postepeno jedan određeni disbalans koji je bio u trgovinskoj razmjeni sada stavlja u jedan realan kontekst", rekao je Plenković.
Naglasio je također da Hrvatska želi unaprijediti saradnju na polju suzbijanja nezakonitih migracija, dodajući da Zagreb želi sa BiH još snažniju saradnju policija, kontrolu granice, bolju saradnju u području readmisije i sklapanje sporazuma BiH sa Frontexom.
Dotakao se i pitanja Trgovske gore, u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom, gdje je Hrvatska planirala napraviti odlagalište nuklearnog otpada.
"Jedna od tema bila je zbrinjavanje nuklearnog, i to niskog i slabo radioaktivnog otpada. Od zadnjeg susreta, zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske u junu ove godine, održali smo sastanak međudržavne komisije između Hrvatske i Slovenije i dogovorili da postojeći sistem zbrinjavanja u okviru same nuklearke Krško, ostane na snazi do iza 2028, čime relaksiramo ovu temu. Nastavit ćemo razgovore sa Slovenijom i BiH", pojasnio je Plenković.
Istakao je da je na današnjem sastanku razgovarano i o sigurnosnim pitanjima, ruskoj agresiji na Ukrajinu, napadu Hamasa na Izrael.
Krišto izrazila zahvalnost na podršci BiH Plenkoviću
Borjana Krišto naglasila je da su uloga i doprinos Hrvatske nemjerljivi od predaje zahtjeva za članstvo Bosne i Hercegovine u EU, te dodala da je uvjerena da će predsjednik Vlade i Vlada Hrvatske nastaviti pružati svaki vid pomoći u daljnjim koracima ka članstvu.
Zahvalila se i na svemu što Vlada Hrvatske čini i kada je u pitanju pomoć u infrastrukturnim projektima, zdravstvu, kulturi, obrazovanju, što ima značaj i za hrvatski narod u BiH, a i sve stanovnike BiH.
Rekla je da su odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske dobri i prijateljski, te da su se dotakli i otvorenih pitanja koja se trebaju rješavati međusobnim uvažavanjem i dijalogom BiH i Hrvatske.
Plenkovića je, kako je rekla, informisala o onome što radi Vijeće ministara BiH.
"U okviru svojih ovlasti vanjsku i sigurnosnu politiku usklađujemo sa zajedničkom politikom Evropske unije, sve naše obveze koje smo imali na reformskom putu usklađujemo sa principima i vrijednostima Evropske unije", rekla je Krišto, dodavši:
"Zapravo, unatoč svim problemima, izazovima i teškoćama sa kojima se nosimo unutar BiH, očekuje nas jako puno posla, ali ulažemo jako puno truda u izgradnju međusobnog povjerenja i kao rezultat toga održavaju se redovito sastanci na političkoj razini koji ipak daju određen rezultat. Takvim tempom i dinamikom mi ćemo nastaviti dalje."
Dodala je da je potrebno napraviti iskorak kada je u pitanju reforma izbornog zakonodavstva.
"Moramo implementirati odluke Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda na administrativno-političkim razinama koje su namijenjene za zaštitu kolektivnih prava i odluke Evropskog suda za ljudska prava", naglasila je Krišto.
Dodala je da su na razini političkih predstavnika dogovorena načela za implementaciju ovakvih odluka i da vjeruje je to prije svega nešto što je potrebno Bosni i Hercegovini, kao i interes svih građana.
