U prisustvu velikog broja zvanica svečano je pušten u promet Pelješki most, jedan od najvećih i najskupljih projekata u modernoj Hrvatskoj.
Spojena je Hrvatska, poručeno je sa sinoćnje svečanosti u Komarni, malom mjestu smještenom u pelješkom kanalu, koje ima svega stotinjak stalnih stanovnika.
Most između mjesta Komarne na kopnenoj strani i mjesta Brijesta na poluotoku Pelješcu, dug 2.404 metra, kopnenim putem spoja krajnji jug s ostatkom Hrvatske i premoštava kanal Mali Ston.
Među prisutnima je, između ostalih, bio i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednici Vlade Oleg Butković i Tomo Medved, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, kao i predsjednik HNS-a Dragan Čović.
Na Pelješkom mostu upriličen je i spektakularan vatromet, a Rimčeva Nevera je prvi automobil koji je prešao preko Pelješkog mosta.
Most između mjesta Komarna na kopnenoj strani i mjesta Brijesta na poluotoku Pelješcu spaja krajnji jug s ostatkom Hrvatske. Uz autoput Zagreb - Split predstavlja najskuplji infrastrukturni projekat realiziran od proglašenja nezavisnosti Hrvatske prije 30 godina.
Grandiozna građevina dugačka dva kilometra i 404 metra, koja premoštava kanal Mali Ston, odlukom Vlade Republike Hrvatske krajem prošle sedmice i zvanično je nazvana "Pelješki most".
Kao dio projekta "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom", hrvatska vlast Pelješki most nazvala je ključnim infrastrukturnim projektom kad je riječ o saobražajnom povezivanju krajnjeg juga Hrvatske, kojim dominira jedan od najvećih turističkih centara Jadrana, grad Dubrovnik.
Projekat izgradnje Pelješkog mosta s pristupnim cestama, prema podacima Vlade Hrvatske, vrijedan je 525 miliona eura, od čega je 357 miliona eura nepovratnih sredstava iz fondova Evropske unije. Most je projektovao Slovenac Marjan Pipenbaher.
Ideja o izgradnji mosta datira s kraja 1990-ih i početka 2000-ih godina, kad je postao dio prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije. Više puta su na njemu "zvanično" otvarani radovi, da bi 2015. godine, dvije godine nakon pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, ta zemlja iz evropskih fondova dobila 330 miliona eura ili 85 posto sredstava za izgradnju mosta.
Viseći most, čija gradnja je povjerena kompaniji "China Road and Bridge Corporation" ugovorom o izgradnji potpisanim u aprilu 2018. godine, ima šest glavnih stubova i trinaest raspona od čelika dužine 72 do 285 metara. Visina mu je 55 metara, čime se, kako navode hrvatske vlasti, udovoljilo zahtjevu susjedne Bosne i Hercegovine za osiguranje nesmetanog prolaska brodova kroz Malostonski kanal do Neuma.
Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga gline i mulja, cijeli most je utemeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima, promjera dva metra, zabijenim u morsko dno.
