Optimizam iz Svjetske banke: U 2022. nastavljen ekonomski oporavak Balkana

Redovni izvještaj u Sarajevu predstavio je šef Ureda Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Christopher Sheldon, koji je kazao da su se ekonomije balkanskih zemalja 2022. godine nastavile suočavati s turbulentnim vanjskim okruženjem, nakon izlaska iz pandemije koronavirusa.

"Regija Zapadnog Balkana sada se suočava s kombinacijom novih izazova - ratom u Ukrajini, rezultatom naglog rasta cijena energenata, usporavanjem globalnog rasta i ekonomskog, koji se odražava na ekonomski rast svih šest zemalja u regionu”, rekao je Sheldon.

U redovnom izvještaju Svjetske banke ističe se kako se ekonomije Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova te Albanije oporavljaju uprkos izazovima.

„Oporavak ekonomije doveo je i do povećanja zaposlenosti“, rekao je Sheldon, istakavši da je stopa nezaposlenosti na Balkanu u prvoj polovini 2022. iznosila 13,5 posto.

Dodao je da se region sada suočava s povećanjem stope inflacije, nezabilježenom posljednjih godina.

Pored inflacije, dolazi i do monetarnog zaoštravanja. Najavljeno je da će kreditna sredstva, koja će biti dostupna, biti skuplja, uz očekivani porast kamatne stope.

"Sam izgled za rast je nešto usporeniji u odnosu na ono što možemo posmatrati na samom početku tekuće godine", navodi se u izvještaju Svjetske banke.

U izvještaju Svjetske banke navodi se da na trgovinskom i finansijskom polju u svim zemljama dolazi do produbljenja deficita, što su analitičari okarakterisali zabrinjavajućim.

Sandra Hlivnjak, viša ekonomistica Svjetske banke u BiH, predstavila je izvještaj o BiH, ističući da je i u toj zemlji u ovoj godini došlo do ekonomskog rasta.

“U 2021. godini taj rast nas je sve iznenadio i dosegao je 7,5 procenata. Rast se nastavio u prvom i u drugom kvartalu tekuće godine. U prvom kvartalu ove godine, prema podacima bh. Agencije za statistiku, iznosio je 5,8 posto, a u drugom kvartalu 5,9 posto. Taj trend se nastavlja. Ono što determiniše sam rast jeste povećanje kategorije potrošnje i investicija”, rekla je Hlivnjak.

Dodala je da trenutna situacija po pitanju potrošnje u BiH, izazvana situacijom u svijetu, nije održiv model za tu zemlju.

"Samo povećanje potrošnje ne kreira dodatnu vrijednost i ne može jednostavno stvoriti nova radna mjesta", rekla je Hlivnjak.

Kako je kazala, zabrinjavajući je nastavak rasta inflacije, koja je u BiH uglavnom uvoznog karaktera.

“Jako puno uvozimo robe izvana, koja se koristi kao hrana, a, osim toga, tu su i energenti. Ako pogledamo podatke visoke frekventnosti, do usporavanja je počelo dolaziti pooštravanjem monetarne politike vani. BiH je svakako svoju monetarnu politiku vezala za konvertibilnu marku (KM) i fiksiran je kurs prema euru”, rekla je Hlivnjak.

Dodala je da je KM stabilna valuta i da, zahvaljujući “dobro obavljenom” poslu Centralne banke BiH, nema bojazni da će se situacija promijeniti.

Istakla je da se trgovinski deficit BiH produbljuje zbog povećanog uvoza koji dominira u odnosu na izvoz.

“Zasad se u BiH taj deficit finansira iz stranih direktnih investicija ili kapitalnih, a ne iz finansijskih rezervi, što je dobro. U ovom slučaju BiH je neto dužnik, a ne neto kreditor. Još uvijek postoji povjerenje, volja i želja da se investira u BiH”, rekla je Hlivnjak.

Iz Svjetske banke predviđaju kako će rast regionalnog BDP-a za 2022. godinu, usljed usporavajućeg faktora rasta, biti blizu 4,0 posto, što je, ocijenila je Hlivnjak, dobro, ali nedovoljno da bi se značajnije pokrenule strukturne reforme.