Redovni izvještaj u Sarajevu predstavio je šef Ureda Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Christopher Sheldon, koji je kazao da su se ekonomije balkanskih zemalja 2022. godine nastavile suočavati s turbulentnim vanjskim okruženjem, nakon izlaska iz pandemije koronavirusa.
"Regija Zapadnog Balkana sada se suočava s kombinacijom novih izazova - ratom u Ukrajini, rezultatom naglog rasta cijena energenata, usporavanjem globalnog rasta i ekonomskog, koji se odražava na ekonomski rast svih šest zemalja u regionu”, rekao je Sheldon.
U redovnom izvještaju Svjetske banke ističe se kako se ekonomije Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova te Albanije oporavljaju uprkos izazovima.
„Oporavak ekonomije doveo je i do povećanja zaposlenosti“, rekao je Sheldon, istakavši da je stopa nezaposlenosti na Balkanu u prvoj polovini 2022. iznosila 13,5 posto.
Dodao je da se region sada suočava s povećanjem stope inflacije, nezabilježenom posljednjih godina.
Pored inflacije, dolazi i do monetarnog zaoštravanja. Najavljeno je da će kreditna sredstva, koja će biti dostupna, biti skuplja, uz očekivani porast kamatne stope.
"Sam izgled za rast je nešto usporeniji u odnosu na ono što možemo posmatrati na samom početku tekuće godine", navodi se u izvještaju Svjetske banke.
U izvještaju Svjetske banke navodi se da na trgovinskom i finansijskom polju u svim zemljama dolazi do produbljenja deficita, što su analitičari okarakterisali zabrinjavajućim.
Sandra Hlivnjak, viša ekonomistica Svjetske banke u BiH, predstavila je izvještaj o BiH, ističući da je i u toj zemlji u ovoj godini došlo do ekonomskog rasta.
“U 2021. godini taj rast nas je sve iznenadio i dosegao je 7,5 procenata. Rast se nastavio u prvom i u drugom kvartalu tekuće godine. U prvom kvartalu ove godine, prema podacima bh. Agencije za statistiku, iznosio je 5,8 posto, a u drugom kvartalu 5,9 posto. Taj trend se nastavlja. Ono što determiniše sam rast jeste povećanje kategorije potrošnje i investicija”, rekla je Hlivnjak.
Dodala je da trenutna situacija po pitanju potrošnje u BiH, izazvana situacijom u svijetu, nije održiv model za tu zemlju.
"Samo povećanje potrošnje ne kreira dodatnu vrijednost i ne može jednostavno stvoriti nova radna mjesta", rekla je Hlivnjak.
Kako je kazala, zabrinjavajući je nastavak rasta inflacije, koja je u BiH uglavnom uvoznog karaktera.
“Jako puno uvozimo robe izvana, koja se koristi kao hrana, a, osim toga, tu su i energenti. Ako pogledamo podatke visoke frekventnosti, do usporavanja je počelo dolaziti pooštravanjem monetarne politike vani. BiH je svakako svoju monetarnu politiku vezala za konvertibilnu marku (KM) i fiksiran je kurs prema euru”, rekla je Hlivnjak.
Dodala je da je KM stabilna valuta i da, zahvaljujući “dobro obavljenom” poslu Centralne banke BiH, nema bojazni da će se situacija promijeniti.
Istakla je da se trgovinski deficit BiH produbljuje zbog povećanog uvoza koji dominira u odnosu na izvoz.
“Zasad se u BiH taj deficit finansira iz stranih direktnih investicija ili kapitalnih, a ne iz finansijskih rezervi, što je dobro. U ovom slučaju BiH je neto dužnik, a ne neto kreditor. Još uvijek postoji povjerenje, volja i želja da se investira u BiH”, rekla je Hlivnjak.
Iz Svjetske banke predviđaju kako će rast regionalnog BDP-a za 2022. godinu, usljed usporavajućeg faktora rasta, biti blizu 4,0 posto, što je, ocijenila je Hlivnjak, dobro, ali nedovoljno da bi se značajnije pokrenule strukturne reforme.
24 okt. 2022
Optimizam iz Svjetske banke: U 2022. nastavljen ekonomski oporavak Balkana
Balkanske države nastavile su se u 2022. godini oporavljati od recesije prouzrokovane pandemijom koronavirusa, ali je zbog aktuelne situacije u svijetu došlo do povećanja stope inflacije i pooštravanja monetarne politike.
TRT Balkan / agencije
Povezane vijesti
Članci u trendu u ovoj kategoriji
Hrvatska: Sabor izmijenio državni proračun, dio oporbe napustio glasovanje
Bez zastupnika Mosta i Socijaldemokrata, Hrvatski sabor u srijedu je izmijenio ovogodišnji državni proračun kako mu je to predložila Vlada, ukupni prihodi očekuju se u iznosu od 26,6 milijardi eura, a rashodi u iznosu od 28,1 milijardu eura.
Šta biste još željeli znati?
Popularno
Francuska spisateljica Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost
Nobelova nagrada za književnost 2022. godine dodjeljuje se francuskoj autorici Annie Ernaux za hrabrost i kliničku oštrinu kojom otkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sjećanja, navedeno je u saopćenju Švedske akademije.
Trilateralni sastanak o migracijama u Beogradu: Brojevi su eksplodirali
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocenio je da je pritisak na granice ogroman i da se ne radi o humanitarnoj krizi već da je reč o "kriminalnim bandama" koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krše sve međunarodne propise.
Putin proglasio ruskim vlasništvom ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u srijedu uredbu kojom naređuje ruskoj vladi da formalno preuzme kontrolu nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporožje i pretvori je u "saveznu imovinu", objavili su ruski mediji, prenosi AP.