Balkanski narodi čak i prije modernih meteoroloških instrumenata mogu predvidjeti postepeni prestanak perioda hladnog vremena, a s njim i godišnjeg doba zime. To uspijevaju pomoću stoljećima, s koljena na koljeno, prenošenog “narodnog kalendara”, koji i prije savremene meteorologije najavljuje nadolazeći topli period.
„Na osnovu narodnih predaja i dostupne literature, te usmenih kazivanja, vlastitih iskustava i zapažanja u svom užem i širem zavičaju“, autor Izet Spahić podsjeća na „nekoliko karakterističnih načina mjerenja i prognoziranja vremena u ovim krajevima koji su se dugo zadržali u narodnoj tradiciji i predanju”, navodi se u članku “O narodnom težačkom kalendaru u Bosni, mjerenju i prognoziranju vremena u narodnoj tradiciji”, objavljenom u časopisu za kulturnu historiju “Gračanički glasnik” 2016. godine.
Spahić, inače inžinjer rudarstva, desetak godina je prikupljao predaje o „bosanskom narodnom (poljoprivrednom) kalendaru“, najstarijem kalendaru na našim prostorima. On u članku sistematski pojašnjava svaku sedmicu kalendara, čiji zapisi sežu do bosanskih predaka - starih Ilira.
Prema ovom kalendaru, ljeto počinje 6. maja, na Jurjev, praznik koji ovdašnji narodi, pored ostalog, slave još kao Hidirlez, Rozi Hidr i Đurđevdan, a zima počinje na Kasum, 8. novembra.
Period oštrih temperaturnih minusa tokom zime nazvan je zehmerija, a vjeruje se da traje od 6. do 31. januara. Zehmerija je riječ arapskog porijekla koja znači ljuta zima, “kada se izbjegava piti hladna voda zbog straha od prehlade i gripe”, navodi se u zapisima.
Proljeće iza ćoška
U bosanskom narodnom kalendaru zapisano je da nakon zehmerije nastupa hamsin. Hamsin je druga, manje hladna polovina zime, a računa se od 31. januara do 21. marta.
Tih d(r)ugih 50 dana zime vremenske prilike su promjenjive, na trenutke i varljive. Baš kada pomislimo da je došlo vrijeme boravka na dugo čekanoj toplini sunčevih zraka, ponovo padne temperatura, a s njom nerijetko i snijeg.
“Hamsin je riječ arapskog porijekla i u prijevodu na naš jezik znači pedeset, budući da je hamsin poznat i po snažnom pustinjskom, vrelom i suhom južnom vjetru koji traje oko pedeset dana nad sjeveroistokom Afrike (Egipat), snažno podižući vrele zračne mase iz pustinje koje uzrokuju osjetan porast temperature zraka, nerijetko i iznad 40 °C”, naveo je bh. meteorolog Nedim Sladić na svom Facebook profilu.
Ali, ono što nam nagovještava da je proljeće iza ćoška je „udar“, „pucanje“ ili „pad“ džemreta. Džemre (cemre) je arapska riječ koja znači “žar ili komad vatre te zažarena kugla”. Vjeruje se da je to sunčeva toplina koja intenzivno počinje utjecati na zemlju i buditi prirodu.
Sedme sedmice zime po narodnom kalendaru, 19. februara, „udara“ prvo džemre – u zrak. Ono označava zračni talas ili zračnu struju koja vodi ka postepenom popuštanju mraza i studeni u rano proljeće.
Prema legendi, “udarom” prvog džemreta vraća se život u prirodu, niču prvi pupoljci i cvjetaju prvi vjesnici. Tada “naglo puhne južni vjetar zbog kojeg naglo i otopli”, objašnjava Spahić u članku.
Već u narednoj sedmici, 26. februara, “udara” drugo džemre – u vodu, koja više ne mrzne, grije se i raste njen nivo.
Koliko god se oslanjamo na narodne predaje, priroda je ipak nepredvidiva. Tako je u februaru 2023. drugo džemre umjesto vode, koja više ne smrzava, donijelo hladni snijeg, pa su se i korisnici društvenih mreža poigrali s ovom činjenicom.
Sve nade položili su u treće i, ujedno, posljednje džemre. Ono, prema predajama, “udara” u zemlju polovinom devete sedmice zime, tačnije 5. marta. Označava prestanak mržnjenja i bržeg topljenja snijega te osposobljavanja zemlje za sjetvu, kada raste i prva trava. Ipak, Spahić kaže kako to ne znači da nas sniježne padavine ne mogu iznenaditi.
"Pojavljuje se pokoji mraz i snijeg koji se brzo otapa. Iskustvo govori da u nadmetanju s mrazom, snijeg uvijek padne zadnji, pa makar i u po’ ljeta”, zapisao je Spahić u članku iz 2016. godine.
Babine huke i Goveđa zima – posljednji trzaji zime
Kada prođu sva tri džemreta, slijede Babine huke – period kada se “u toku dana nekoliko puta smjenjuju sunčano vrijeme i olujni snijeg s vjetrom. Kaže se da se u jednom danu izmijene sva četiri godišnja doba”, dodaje Spahić. Ovaj period traje od 10. do 17. marta. Prema vjerovanju, “u martu mora tri puta posoliti", odnosno pasti snijeg, a ako ga ne bude, past će u aprilu.
U četvrtom mjesecu nastupa Goveđa zima koja traje od 20. do 25. aprila te se vjeruje da je to posljednjih šest dana odlazeće zime. Potom, 6. maja stiže Rozi-Hidr ili Jurjev, koji označava početak ljeta po bosanskom narodnom kalendaru.
U prošlosti, kada nije bilo modernih mjernih instrumenata i astronomskih pomagala, ljudi su se, kad je riječ o meteorološkim i promjenama godišnjih doba, oslanjali na zapise predaka o kretanjima njima golim okom vidljivih planeta te, pored ostalog, dužinu dana i subjektivni osjećaj vanjske temperature.
Iako danas imamo moderne mjerne instrumente, običaj kod balkanskih naroda ipak nalaže okretanje tradicionalnom te upoređivanje stvarnih i precizno izmjerenih podataka s predviđanjima narodnog kalendara koji je, sudeći prema dugovječnosti, prilično precizno služio bosanske pretke.
