Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto obratila se danas u Neumu učesnicima Energetskog samita 2023. u Bosni i Hercegovini, nakon čega je učestvovala u uvodnom panelu pod nazivom "Energetski sektor u Bosni i Hercegovini između energetske tranzicije i krize".
Krišto je u uvodnom obraćanju izrazila zadovoljstvo organizacijom samita na kojem svi važni čimbenici iz energetskog sektora razgovaraju o izazovima i pitanjima koja imaju snažan utjecaj na razvoj Bosne i Hercegovine.
Kazala je da se Bosna i Hercegovina, na svom putu prema Evropskoj uniji, mora suočiti s brojnim izazovima i pronaći najoptimalnija rješenja za njih, a ono što se postavlja kao imperativ je upravo energetska tranzicija.
Dodala je da su svi u Bosni i Hercegovini svjesni činjenice kako je sveobuhvatna tranzicija energetskog sistema, koja uključuje okolišni i klimatski aspekt, zahtjevan, dugotrajan i kompleksan proces čije je implementiranje posebno izazovno za "male" zemlje, kakva je i Bosna i Hercegovina.
Istakla je da nema "recepta" tranzicije te da vlasti u Bosni i Hercegovini moraju same, isključivo uz konsenzus ključnih aktera, definirati svoju viziju i strateška opredjeljenja kada je u pitanju razvoj energetskog sektora, jer se jedino učinkovitom transformacijom energetskog sistema, uz prelazak na čiste izvore energije, može osigurati njegova stabilnost i sigurnost.
"To je i naša obaveza koja proizilazi iz Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, Pariskog sporazuma i Deklaracije iz Sofije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, ali istovremeno i razvojna šansa, jer upravo je energetski sektor jedna od najvažnijih gospodarskih grana. Sva ova pitanja ispunjavanja obveza, prelaska na tranzicijska goriva kao početka procesa dekarbonizacije, smanjenja emisija te energetske učinkovitosti nisu samo pitanja komercijalne prirode nego i pitanja stabilnosti, sigurnosti i snage društva", istakla je Krišto.
Osvrnuvši se na pitanja snabdijevanja prirodnim plinom, Krišto je naglasila opravdanost potrebe da Bosna i Hercegovina razvije svoj transportni sistem prirodnim plinom na cijelom teritoriju osiguranjem novih transportnih pravaca i diverzifikacijom izvora opskrbe jer nema vlastitih izvora prirodnog plina i sada se snabdijeva isključivo jednim transportnim pravcem, pri čemu njezin plinski sistem nije dovoljno razvijen u odnosu na zemlje regije.
Dodala je da se trenutno ostvaruje određeni napredak u implementaciji diverzifikacije plinskih interkonekcija.
Krišto je naglasila da je potrebno imati otvoren dijalog o trenutnim okolnostima na energetskom tržištu i geopolitičkim previranjima i usmjeriti zajedničku volju, energiju i istinsku opredijeljenost u zajedničkom smjeru evropskog vrijednosnog sistema.
Podsjetivši učesnike panela na aktivnosti koje su završene u prethodnom razdoblju i međunarodne obaveze BiH, Krišto je izrazila očekivanja da će do kraja ove godine biti usvojen integrirani energetski i klimatski plan BiH do 2030. godine (NECP BiH), dokument koji će biti temelj energetske politike i planski okvir za multisektorski pristup u borbi protiv klimatskih promjena.
