Poznato je da su za rezultate u svakom sportu potrebna redovna i sistemska ulaganja. Višegodišnji rad sa mladima uz potrebne uvjete i infrastrukturu, ali i adekvatan budžet osnovni su preduslovi za kvalitetan rad u sportu i vrhunske uspjehe.
Ovim povodom smo istražili kakva je situacija u državama u regiji Balkana u vezi sa pitanjem ulaganja u sport, što možda najbolje pokazuje odnos vlasti prema ovoj, vrlo važnoj oblasti za cijelo društvo.
Prema zvaničnima podacima, posljednjih nekoliko godina prema broju stanovnika ubjedljivo najviše u sport ulažu Hrvatska, Crna Gora i Srbija, a ubjedljivo najmanje Bosna i Hercegovina.
Sport u Hrvatskoj
Budžet donedavnog Centralnog državnog ureda za sport Republike Hrvatske za 2020. godinu je iznosio oko 424 miliona kuna, odnosno 56,2 miliona eura.
Također, kako pokazuju podaci Ministarstva turizma i sporta, u hrvatski sport je 2016. godine uloženo 28,5 miliona eura, a ta svota u 2022. godini povećana je na 438 miliona kuna (58 miliona eura).
Prve projekcije za 2023. godinu kažu da će ta svota, zahvaljujući odredbama nedavno donesenog novog Zakona o sportu, iznositi više od pola milijarde kuna, odnosno oko 70 miliona eura.
Ako se zna da u Hrvatskoj živi oko 3,8 miliona stanovnika, može se zaključiti da vlasti u toj državi za sport izdvajaju 15,2 eura po stanovniku.
Budžet za sport u Crnoj Gori
Crna Gora također svake godine izdvoji značajna novčana sredstva za razvoj sporta, što zasigurno doprinosi tome da je ova mala balkanska zemlja veoma uspješna u mnogim sportovima.
Vlasti Crne Gore su samo ove godine za nacionalne sportske federacije, olimpijski i paraolimpijski komitet izdvojile ukupno oko 6,3 miliona eura.
Prijedlogom budžeta za 2023. godinu ukupna izdvajanja za sport kroz tekuću budžetsku potrošnju i kapitalne investicije predviđena su na oko 13 miliona eura.
Od tog novca Ministarstvo sporta će dobiti 6,87 miliona, što je za pola miliona više nego 2022. godine. Za razvoj sporta će se preusmjeriti 5,82 miliona, a najveći dio tog novca, 80 posto ili 4,35 miliona, čine transferi prema institucijama, odnosno crnogorskom olimpijskom i paraolimpijsom komitetu, savezima, klubovima i organizacijama.
Broj stanovnika Crne Gore iznosi oko 622.000, čime zaključujemo da vlasti te balkanske države za sport godišnje izdvoje 10,1 euro po stanovniku.
Budžet za sport u Srbiji
Ministarstvo sporta Republike Srbije je za narednu 2023. godinu izdvojilo 4,93 milijarde dinara ili oko 42 miliona eura.
Ipak, budžet ovog Ministarstva biće manji od ovogodišnjeg za 34 posto od 7,5 milijardi dinara (63,9 miliona eura) potrošenih u ovoj godini za sport.
Populacija Srbije iznosi oko 6,7 miliona, te time dolazimo do podatka da srbijanska vlada za sport godišnje izdvoji oko 9,5 eura po stanovniku.
Ulaganja u sport u Sjevernoj Makedoniji
Sjeverna Makedonija godišnje izdvaja značajna sredstva za razvoj sporta i za potrebe sportskih kolektiva u zemlji.
Vlada ove balkanske zemlje preko Agencije za omladinu i sport godišnje izdvaja oko 15,3 miliona eura za potrebe sporta.
Ako se ima u vidu podatak da u zemlji živi oko 1,8 miliona stanovnika, može se zaključiti da Sjeverna Makedonija za sport ulaže 8,5 eura po stanovniku.
Izdvajanja za sport u BiH
Bosna i Hercegovina u poređenju sa drugim državama u regiji ubjedljivo najmanje ulaže u sport i za razvoj sporta. Zbog ustavnog uređenja države, različiti nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini, državni, entitetski i kantonalni, izdvajaju godišnje različita finansijska sredstva za razvoj sporta.
Ministarstvo civilnih poslova BiH za dvije godine uložilo je u sport milion i po maraka, ili oko 766 hiljada eura.
Federalno ministarstvo za sport izdvojilo je oko 4,1 milion KM, ili 2,09 miliona eura, a Ministarstvo sporta u Republici Srpskoj 5,1 milion KM, odnosno 2,6 miliona eura.
Neki od kantona u Federaciji izdvajali su godišnje od 270 do 900 hiljada maraka (138.000 do 460.000 eura). Kanton Sarajevo, koji ima i najveći budžet, 2019. godine je izdvojio 6,7 miliona maraka, ili 3,4 miliona eura, za potrebe sporta. Brčko distrikt također godišnje za sport izdvojio blizu milion eura.
Prema procjenama, različiti nivoi vlasti u BiH izdvajaju godišnje oko 28 miliona KM, odnosno 14,3 miliona eura, za finansiranje različitih sportskih manifestacija, klubova, saveza, ali i izgradnju i obnovu infrastrukturnih objekata.
Iako ne postoje precizni podaci, ali ako se u obzir uzmu procjene od oko 3,47 miliona stanovnika, može se zaključiti da BiH godišnje za sport ulaže 4,1 euro po stanovniku.
Ulaganja u sport u Evropi
Prema podacima Statističkog ureda Evropske unije (EUROSTAT), Luksemburg, Švedska i Finska godišnje izdvajaju najveća sredstva za sport.
Naime, državna izdvajanja za rekreaciju i sport po stanovniku premašuju 200 eura u tri države članice EU-a, a to su Luksemburg (492 eura po stanovniku), Švedska (256 eura) i Finska (206 eura), a slijede ih Holandija (199 eura), Danska (192 eura) i Francuska (183 eura).
31 dec. 2022
TRT Balkan
Povezane vijesti
Trilateralni sastanak o migracijama u Beogradu: Brojevi su eksplodirali
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocenio je da je pritisak na granice ogroman i da se ne radi o humanitarnoj krizi već da je reč o "kriminalnim bandama" koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krše sve međunarodne propise.
Brnabić: Prioritet rešavanje problema, vlada u ustavnom roku
Premijerka Ana Brnabić izjavila je da se vlada svakodnevno trudi da obezbedi da u Srbiji tokom zime ne bude restrikcija i da reši brojna teška pitanja, što je, kako je ocenila, mnogo važnije nego da dane koristi samo za formiranje nove vlade.
Milanović: Naredna turistička sezona bit će lošija od ovogodišnje
“Cijeli sustav je dizajniran tako da oni koji imaju puno, najviše ili jako puno, ostanu tamo gdje jesu, a da oni koji su ispod, otprilike ostanu tu gdje im je mjesto. Tu je naša mala Hrvatska”, rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Članci u trendu u ovoj kategoriji
Šta biste još željeli znati?
Popularno
Francuska spisateljica Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost
Nobelova nagrada za književnost 2022. godine dodjeljuje se francuskoj autorici Annie Ernaux za hrabrost i kliničku oštrinu kojom otkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sjećanja, navedeno je u saopćenju Švedske akademije.
Trilateralni sastanak o migracijama u Beogradu: Brojevi su eksplodirali
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocenio je da je pritisak na granice ogroman i da se ne radi o humanitarnoj krizi već da je reč o "kriminalnim bandama" koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krše sve međunarodne propise.
Putin proglasio ruskim vlasništvom ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u srijedu uredbu kojom naređuje ruskoj vladi da formalno preuzme kontrolu nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporožje i pretvori je u "saveznu imovinu", objavili su ruski mediji, prenosi AP.