Mlijeko je veoma važan proizvod ne samo za domaćinstva, nego za cjelokupnu ekonomiju u svakoj državi, pa smo stoga u ovom tekstu detaljno istražili koliko mlijeka zemlje regije uvoze i izvoze.
BiH uvozi značajne količine mlijeka
Bosna i Hercegovina je među državama regije koje uvoze velike količine mlijeka i mliječnih prerađevina, iako i sama proizvodi značajne količine ovih proizvoda.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u toku 2022. godine BiH je uvezla 225 miliona KM ili 115 miliona eura mlijeka, odnosno oko 55 miliona kilograma proizvoda s prosječnom cijenom 4 konvertibilne marke, odnosno 2 eura po kilogramu. U istom periodu u zemlje je izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 114,5 miliona KM, 58,5 miliona eura, prosječne vrijednosti 1,7 KM, ili 0,8 eura, dok je blizu 67 miliona kilograma roba izvezeno.
Prema zvaničnim podacima, u 2021. godini izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda je pokrivao uvoz s 53 posto, a prošle godine s 50 posto. Podaci Vanjskotrgovinske komore pokazuju da su za mlijeko i mliječne prerađevine iz BiH ključna tržišta Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Kosovo.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, izjavio je jedne prilike da BiH izvozi ono što je najjeftinije, a to je mlijeko, dok uvozi sir, koji je najskuplji. “Nesposobni smo da proizvedemo sir. Mlijeko je isto i u Austriji i u Bosni i Hercegovini, trebamo se bazirati na proizvodnju sira i na to ide najviše novca. Mi izvozimo sirovo mlijeko po mizernoj cijeni. Umjesto što ga izvozimo, trebamo proizvoditi sir i prodavati skuplju robu“, kazao je Bićo.
Proizvodnja svježeg sirovog mlijeka u Bosni i Hercegovini jedna je od najvažnijih poljoprivrednih grana koja sa potencijalima sa kojima raspolaže može da bude stabilna okosnica poljoprivrednog i ruralnog razvoja.
Oslonjena je na uzgoj stoke, ovaca i koza, a značaj mljekarskog sektora ogleda se u tome što je mljekarstvo među sektorima s najvećom vrijednošću primarne proizvodnje i sektor koji obuhvata blizu 15.000 proizvođača čime značajno doprinosi ruralnom razvoju i stabilnosti prihoda ruralnog stanovništva.
Uvoz mlijeka u Srbiji
Srbija je jedna od zemlja u regiji u kojoj su uvoz i izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina gotovo izjednačeni. Kako pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS), ukupan uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u 2022. godini bio je nešto više od 117 miliona eura. S druge strane, izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iznosio je blizu 100 miliona eura.
Srbija je mlijeko i mliječne prerađevine najviše uvozila iz BIH, Poljske i Mađarske. Manje količine uvezene su iz Slovenije, Hrvatske, Češke, Danske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Slovačke i Luksemburga. Prema podacima RZS-a, Srbija je prošle godine najviše izvozila mlijeko u Albaniju, BiH, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku.
Hrvatska izvozi male količine mlijeka
Hrvatska je u grupi zemalja regije koje u poređenju s uvozom izvoze vrlo male količine mlijeka i mliječnih prerađevina.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, ova zemlja je prošle godine uvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 245,9 miliona eura. Istovremeno je izvezla mlijeka i mliječnih proizvoda za svega 64,7 milion eura, što je povećanje deficita za 20,8 posto u odnosu na godinu ranije.
Prema zvaničnim podacima, uprkos značajnim domaćim kapacitetima i resursima u oblasti mljekarstva, zemlje Balkana veoma često uvoze velike količine mlijeka i mliječnih prerađevina uglavnom iz zemalja Evrope, ali nerijetko i iz država Azije i drugih dalekih zemalja.
Stručnjaci stoga godinama upozoravaju da bi se raznim mjerama trebao snažno promovisati i poticati razvoj domaće poljoprivrede, odnosno uvesti potrebne mjere zaštite domaće proizvodnje jer, u suprotnom, narednih godina bi samo dodatno mogao rasti uvoz ovog važnog proizvoda za domaćinstva i kompletnu ekonomiju.
U svakom slučaju, važno je podsjetiti da su poljoprivreda i sektor mljekarstva izuzetno važni i za prehrambenu sigurnost svake zemlje, posebno u doba učestalih globalnih kriza i neizvjesnosti.
Crna Gora
Crna Gora je neto uvoznica hrane, a u 2022. godini uvezeno je 65,8 miliona eura mlijeka i mliječnih proizvoda, od čega se 18,2 miliona eura odnosi na UHT mlijeko, 15,2 miliona eura na jogurt, 24,6 miliona eura na sir, dok se ostalo, u iznosu 7,8 miliona eura, odnosi na pavlaku, maslac i sl.
Prosječna vrijednost UHT mlijeka iz uvoza u 2022. godini iznosila je oko 0,8 eura/kg, a kada se na to doda PDV i trgovačka marža, na tržištu je iznosilo blizu 1,30 eura/kg. S druge strane, izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u 2022. godini iznosio je svega 55 hiljada eura i odnosio se na izvoz pojedinih sireva i drugih mliječnih prerađevina.
Uvažavajući da je proizvodnja mlijeka značajna aktivnost i proizvod stočarske proizvodnje koja je tipična za tradicionalnu crnogorsku poljoprivredu, gdje prema Registru obilježenih životinja Uprave za veterinu ukupan broj krava i junica iznosi 69.362 grla, ukupna proizvodnja mlijeka u Crnoj Gori u 2021. godini iznosila je 173.412 litara, od čega je najveći dio bilo kravlje mlijeko (154.859 litara) ili 89,3 posto.
Prema registru MPŠV, blizu 3.000 gazdinstava aplicira za neku vrste podrške u mljekarskom sektoru. Prema zvaničnim podacima MONSTAT-a, odnosno izvještaja „Ulaz sirovog kravljeg mlijeka i dobijeni mliječni proizvodi u mljekarama“, količina otkupljenog mlijeka na godišnjem nivou iznosi 26,3 miliona kg, predstavlja blizu 16 posto ukupno proizvedenog mlijeka.
Veći dio proizvedenog mlijeka se utroši za podizanje podmlatka i u preradi na gazdinstvima. Otkup sirovog mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda odvija se u 30-ak mljekara i sirara. Tržište UHT mlijeka u Crnoj Gori se gotovo u potpunosti oslanja na uvoz (zemlje CEFTA-e), dok je tržište jogurta 40 posto snabdjeveno iz domaće proizvodnje.
