Zemljotres je prirodna pojava, stohastički proces koji se javlja sporadično u vremenu i prostoru i nezavisan je od prošlih i budućih seizmičkih pojava na određenoj teritoriji. Trajanje razorne snage zemljotresa je od nekoliko sekundi do najviše jedne minute.
26. oktobra 1969. godine veliki zemljotres je pogodio Banju Luku. Život je izgubilo 15 ljudi a 1.117 osoba je bilo lakše ili teže povrijeđeno. Tada su u dva dana Banju Luku pogodila 4 zemljotresa jačine 6,6; 5,6; 4,8 i 4,7 stepeni prema Richterovoj skali. Pored izgubljenih života i više od hiljadu povrijeđenih, posljedice po grad su također bile katastrofalne. Materijalna šteta je pričinjena na 86.000 stambenih jedinica, 266 školskih objekata, 152 zgrade javne uprave i administracije, 146 kulturnih ustanova, 133 zdravstvena objekta i 29 socijalnih ustanova.
Crnu Goru je 1979. godine pogodio zemljotres jačine 7 stepeni po Richterovoj skali. Epicentar zemljotresa se nalazio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara. U Crnoj Gori je poginula 101 osoba a u Albaniji 35.
Jak zemljotres pogodio je Zagreb 9. novembra 1880. godine, jačine 6,3 Richtera. Iako je bila samo jedna žrtva, zemljotres je napravio veliku štetu.
Albaniju je 2019. godine pogodio zemljotres jačine 6,4 stepena po Richterovoj skali.
Život je izgubila 51 osoba, povrijeđeno je na stotine, a bez domova je ostalo nekoliko hiljada ljudi.
U posljednjim danima 2020. godine stravičan zemljotres je pogodio Petrinju u Hrvatskoj, u kojem je stradalo sedmero ljudi i oštećeno nekoliko hiljada objekata.
Ovo su samo neki od zemljotresa u regionu koji su se dešavali u posljednjih pedesetak godina sa stravičnim posljedicama.
Mogu li se zemljotresi predvidjeti?
Naučnici još nemaju recept po kojem bi se moglo utvrditi da li će doći do zemljotresa. Međutim, ono što se može predvidjeti je kako će se gibati tlo i koji će učinak to imati na zgrade i infrastrukturu za razne moguće scenarije budućih zemljotresa. Također, dosadašnja iskustva pokazuju da na lokalitetima na kojima su zabilježeni zemljotresi, do novih ponovo dolazi.
U Federalnom hidrometeorološkom zavodu ističu da iako je vrlo nezahvalno davati “prognozu” seizmičkih događanja za bilo koju teritoriju, na osnovu instrumentalnih podataka, primjenjujući matematičko-fizikalni model seizmičnosti, došlo se do zaključka da se u narednih 50 godina na teritoriji BiH mogu očekivati zemljotresi maksimalnog intenziteta do VII stepeni Merkalijeve skale. Zemljotresi tog intenziteta izazivaju materijalna oštećenja na građevinskim objektima, uglavnom bez ljudskih žrtava. Međutim, za vremenski period od 100 i više godina, prema ovim prognozama, može doći do razornih zemljotresa u jugoistočnom i sjeverozapadnom dijelu BiH (područje Trebinja, Neuma, Banje Luke i planine Treskavice) koji mogu izazvati ogromne materijalne štete na građevinskim objektima i odnijeti mnogo ljudskih života.
Teritorija BiH spada u seizmički relativno aktivnu zonu. U Bosni i Hercegovini se od 1900. do danas desilo blizu 2 hiljade zemljotresa.
