Godina 1901, 10. januar, 10:30 ujutro. Bio je to prekretni dan za ekonomiju Teksasa, ali i za cijeli svijet.
Pedesetak hiljada ljudi okupilo se u malom mjestu Spindletop, na jugu Teksasa, kako bi svjedočili historijskom prizoru koji će promijeniti budućnost i ekonomiju SAD-a.
Na dubini 370 metara iz zemlje je izbio mlaz nafte – visok preko 50 metara. Eruptirao je tolikom snagom da je nekontrolirano šikljao punih devet dana, proizvodeći nevjerovatnih 16 hiljada tona nafte na dan.
Svijet nikada prije nije vidio toliku količinu nafte. Rijetki pišu da je za ovo zaslužen čovjek porijeklom iz Splita, koji je zbog ovog otkrića postao otac moderne naftne industrije.
Djetinjstvo hrvatskog velikana
Antun Lučić se rodio 9. septembra 1855. u splitskoj župi Grad. U knjige je upisan kao Antonio Francesco Vicenco Luchich, u bogatoj porodici oca pomorca i majke domaćice.
Kako je odmalena pokazivao nevjerovatnu radoznalost i želju za učenjem, nakon završene srednje škole odlazi u Graz da studira na Visokoj tehničkoj školi, gdje kao dvadesetogodišnjak stječe diplomu inženjera strojarstva.
Lučić i Tesla
Studentske klupe dijelio je s još jednim balkanskim velikanom koji je zadužio svjetsku nauku i historiju - Nikolom Teslom.
Čak je i rođenje ovih genija bilo blizu. Lučić je rođen 9. septembra 1855, a Tesla 9. jula 1856. godine, samo deset mjeseci kasnije. Međutim, Antunov put bio je nešto drugačiji od Teslinog.
Po povratku iz Graza, određeno vrijeme služi u Puli i Rijeci kao časnik austrougarske mornarice. Zatim, 1879. godine, s 24 godine, nezadovoljan strogošću vojne službe, uzima dopust i putuje u Michigan da posjeti strica, gdje će zauvijek i ostati.
Lučićev dolazak u Ameriku
Kada je Lučić stigao u SAD, odmah je prihvatio ponudu za rad kao dizajner u pilani u Saginawu, centru drvne industrije Michigana.
Taj angažman bio je početak njegove neobične američke karijere, koja će ga kasnije odvesti na Zapad, gdje je proveo godine istražujući rudnike zlata i učeći o naprednim tehnikama rudarenja i kontrole poplava.
Tako se godine 1900. odlučuje na veliki rizik. Nakon što je godinama istraživao potencijalna naftna polja, kupuje zemljište u blizini Big Hilla u Teksasu, na mjestu koje mnogi smatraju bezvrijednim – Spindletop.
Bio je čvrsto uvjeren da je ovo mjesto prirodni rezervoar nafte, uprkos ismijavanju i skepticizmu mnogih. Ali Lučić je vjerovao u svoja dugogodišnja istraživanja te je nastavio s kopanjem.
10. januar – novo doba je rođeno
Dana 10. januara 1901. godine, u 10:30, iz zemlje u Spindletopu eruptirao je mlaz nafte visok 50 metara, koji je devet dana nekontrolirano šikljao, proizvodeći 16 hiljada tona nafte dnevno.
Taj događaj je nazvan po njemu, Lučićeva bušotina – naftni gejzir koji je označio početak moderne teksaške naftne industrije, jer je to bio prvi značajni izvor nafte otkriven u ovoj državi, a Sjedinjene Države postale su vodeći svjetski proizvođač nafte.
Radilo se o prekretnom trenutku u teksaškoj naftnoj industriji jer je novi izvor daleko nadmašivao sve prethodne.
Naftna revolucija
Za samo godinu, broj stanovnika u blizini tog izvora porastao je s 8.000 na 60.000, a u blizini se naselilo čak 600 kompanija za proizvodnju nafte. Ono što je Lučić postigao 1901. godine dovelo je do revolucije u transportu kroz automobilsku industriju.
Zahvaljujući njemu, američka vlada je 1901. odlučila da flota američke mornarice pređe na naftni pogon te je za svoje otkriće stekao međunarodno priznanje.
Lučić je svojim inovacijama transformisao naftnu industriju. Postavljanjem teorije nakupljanja nafte i izumom preventora, geohemijske prospekcije i hidrauličnog rotacijskog bušenja, uveo je tehnološke promjene koje su revolucionizirale eksploataciju nafte u Teksasu i širom Amerike.
Njegov doprinos nije ostao nezapažen – uvršten je među 200 najzaslužnijih Amerikanaca svih vremena, dok Američki institut za rudarstvo i metalurgiju dodjeljuje medalju koja nosi njegovo ime kao znak priznanja za njegove doprinose industriji.
Poživio je do 1921. godine, a preminuo je u američkom glavnom gradu Washingtonu, u 66. godini života.
Stoga danas, svaki put kada napunite rezervoar svog automobila, prisjetite se ovog događaja u Teksasu koji je promijenio tok moderne civilizacije, a iza kojeg stoji jedan skromni inžinjer s Balkana.
