Više od polovine globalne populacije živi u urbanim područjima, a do 2050. godine taj broj bi se mogao povećati na 6,5 milijardi ljudi.
Međutim, gradovi su također odgovorni za veliku potrošnju energije, a time i emisiju plinova koji doprinose klimatskim promjenama, uprkos tome što zauzimaju tek 2% površine planete.
Nažalost, Balkan nerijetko zauzima prvo mjesto na listama najzagađenijih gradova na svijetu kada je u pitanju aerozagađenje. Uprkos toj činjenici, ne smiju se zanemariti pozitivni primjeri, koji predstavljaju znak nade da se stanje može poboljšati.
Naprimjer, kako bi smanjila aerozagađenje, Tuzla je izgradila najmanje 600 priključaka za daljinsko grijanje i ugasila više od 500 individualnih ložišta na fosilna goriva.
Iz Mreže za ruralni razvoj Bosne i Hercegovine saopćili su da je u toku 2020. godine Tuzla izradila i usvojila Akcioni plan održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama Grada Tuzle (SECAP) za period do 2030. godine.
Hrvatska se može pohvaliti po dobro čuvenoj Međimurskoj županiji, koja se ističe po uspješnoj praksi odvajanja otpada, s čak 60 posto prikupljenog otpada odvojeno, što je iznad prosjeka u zemlji. Također, prvi su u Hrvatskoj koji obrađuju glomazni otpad te nakon obnove i rekonstrukcije vraćaju stvari poput namještaja, igračaka, odjeće, obuće, knjiga i slika u upotrebu.
Iako se proces reciklaže i smanjenja otpada u Srbiji tek razvija, Novi Sad se ističe kao grad koji ipak poduzima konkretne korake u toj smjeru.
Samo u prvih šest mjeseci 2022. godine, zahvaljujući postavljenim 143 kontejnera za prikupljanje staklene ambalaže, građani su odvojili čak 50.000 kg staklene ambalaže, a količine se nastavljaju povećavati iz mjeseca u mjesec.
Gusinje, mali grad u Crnoj Gori, uspješno se upustio u proces nultog otpada te postao prvi grad u zemlji koji je krenuo tim putem.
U tom smjeru, Zero Waste Montenegro podijelio je 50 kućnih kompostera kućanstvima i ugostiteljima koji su pristali ne proizvoditi otpad za deponiju.
